U najugroženijem regionu: Crna Gora mora sprovesti sve politike u oblasti klimatskih promjena
Do ključnih promjena u oblasti proizvodnje energije, industrije i saobraćaja doći do 2030. i sve se mora prilagoditi na smanjen nivo emisije GHG. To i zahtijeva velike investicije i obučen kadar”, kazao je državni sekretar u Ministarstvu Saša Radulović
Iako Crna Gora proizvodi svega 0,009 odsto od ukupnih globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), mora da sprovede sve politike u oblasti klimatskih promjena zbog činjenice da pripada regionu koji je najviše njima ugrožen.
To je, na današnjoj diskusiji „Klimatske promjene, aktivnosti, izazovi i rješenja u Crnoj Gori”, kazao generalni direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ešef Husić.
“Reklo bi se da je u pitanju podatak koji bi se mogao svrstati u domen statističke greške, ali bez obzira na to mi moramo sprovoditi sve politike u oblasti klimatskih promjena ne samo zbog našeg puta prema EU i međunarodnih obaveza, već zbog činjenice da pripadamo regionu Jugoistočne Evrope koji je po svim studijama najviše izložen fenomenu klimatskih promjena”, kazao je Husić.
Na panelu, koji je je održan u okviru Nedjelje klimatske diplomatije, u organizaciji Ministarstva i Delegacije EU, Evropske unije i EU info centrom, organizuje panel diskusiju Ivana Mijatović iz Generalnog direktorata Evropske komisije za klimatske akcije poručila je Vladi da političke odluke treba pretvoriti u konkretne aktivnosti i mjere i da država mora raditi na što skorijoj izradi zakona o klimatskih promjenama.
“Politika EU u oblasti klimatskih promjena, kao i brojni međudržavni sporazumi zasnivaju se na opštem cilju da se ograniči uticaj klimatskih promjena i sačuva zdrava životna sredina za buduće generacije. Crna Gora preuzima snažne napore u tom cilju. Pariski sporazum usvojen je 2015, a Vlada je donijela Nacionalnu strategiju do 2030. godine Vlada je usvojila iste godine i utvrdila nacionalni doprinos za smanjenje gasova sa efektom staklne bašte. Crna Gora se obavezala na ambiciozan cilj: smanjenje GHG do 2030. godine u iznosu od 30 procenata u odnosu na baznu 1990. godinu.
Do ključnih promjena u oblasti proizvodnje energije, industrije i saobraćaja doći do 2030. i sve se mora prilagoditi na smanjen nivo emisije GHG. To i zahtijeva velike investicije i obučen kadar”, kazao je državni sekretar u Ministarstvu Saša Radulović.
( Dejan Peruničić )