Ograda stvara novi front

U sjenkama drveća kod stare ciglane na sjeveru Srbije, Sirijci i Avganistanci se odmaraju okruženi smećem koje su za sobom ostavili njihovi prethodnici, čekajući da padne noć kako bi prešli obližnju granicu sa Mađarskom i ušli u Evropsku uniju.

Tridesetogodišnji Mohamed, iz razorenog sirijskog grada Alepo, kaže da je za svega dvije nedjelje stigao ovdje. „Brzi smo“, kazao je on. „Brzi smo kako bismo pobijedili ogradu“.

Za manje od mjesec dana Mađarska tvrdi da će ograditi granicu prema Srbiji sa četiri metra visokom i 175 kilometara dugom barijerom kako bi spriječila ulazak migranata koji dolaze preko Balkana, bježeći od rata, siromaštva i pobune na Bliskom istoku i u Africi u potrazi za boljim životom u zapadnoj Evropi.

Potez, koji podsjeća na one iz Hladnog rata prijeti da izazove katastrofu u Srbiji, stvarajući novo zakrčenje u zemlji koja je potpuno neopremljena da sa tim izađe na kraj.

Jedan ekspert za migrante je mogući ishod uporedio sa onim što se dogodilo u francuskoj luci Kale, gdje se vjeruje da je devet migranata stradalo od juna mjeseca pokušavajući da provale u tunel koji ispod kanala vodi u Britaniju.

Međutim u Srbiji će „to biti još većih razmjera“, kazao je Radoš Đurović, upravnik Centra za azilnte.

U Kaleu oko 5000 migranata kampuje pokušavajući da pređu kanal do Britanije; na Balkanu vjeruje se da je preko 100 000 migranata nelegalno ušlo u Mađarsku ove godine.

I mada je malo vjerovatno da će ograda zaustaviti mnoge od njih, usporiće ih, a veliki broj će vjerovatno ostati u Srbiji kako se približava zima. Migranti ulaze u Srbiju iz susjedne Makedonije i to oko 1000 dnevno.

I mada ih ograda može usmjeriti istočno ka Rumuniji ili zapadno prema Hrvatskoj, navodi Đurović za Rojters, nijedna od ove dvije članice nije dio Šengenske zone zbog čega je Mađarska tako privlačna, stoga će mnogi migranti ostati određeno vrijeme u Srbiji dok ne pronađu način da prođu granicu.

Po pravilima EU, ukoliko migrant uđe u Hrvatsku ili Rumuniju, tamo će ih vratiti ukoliko ih uhvate u drugim državama bloka, što znači da bi se ponovo našli izvan Šengenske zone.

Samo ove godine u Mađarskoj se preko 93 000 ljudi prijavilo za azil, prije nego što su se provukli kroz imigracionu mrežu i uputili na zapad prema boljestojećim zemljama zapadne i sjeverne Evrope, uglavnom ka Njemačkoj. Vjeruje se da su mnogi taj put prešli potpuno neopaženo.

Želja da dođu do Mađarske - prve zemlje u Šengenskoj zoni odakle putovanje nastavljaju bez granica - toliko je velika da će ljudi rizikovati sve i krenuti na put“, kazao je Đurović.

Aleksandar Vulin, ministar u srpskoj vladi zadužen za problem sa migrantima kazao je za Rojters: Bojim se da ćemo se suočiti sa humanitarnom katastrofom kada hiljade ljudi koji žele da napuste Srbiju ne budu u prilici da to urade“.

Vlada u Beogradu tvrdi da dnevno potroši 15 000 eura za direktnu podršku migrantima, i otvorila je novi prihvatni centar na jugu. Međutim slabi su dokazi o bilo kakvoj pomoći u sjevernom gradu Subotici, gdje migranti spavaju na prljavom podu napuštene ciglane stare 100 godina, a kupaju se na česmama na koje naiđu duž puta.

Veliki broj njih je u parku kod glavne željezničke stanice u Beogradu - što je ironičan prizor u zemlji koja je mislila da su talasi izbjeglica okončani sa ratovima u bivšoj Jugoslaviji.

Dolazak hiljada izbjeglica sa Bliskog istoka, iz Afrike i Azije je uhvatilo nespremnim uglavnom siromašno i konzervativno srpsko društvo i vlasti.

„Brojke značajno premašuju kapacitete države“, upozorio je Đurović. „Sve to je neophodno podići na mnogo viši nivo“. U suprotnom upozorava on, migranti bi mogli biti gurnuti u sivu zonu ilegale što duže budu ostajali u Srbiji, i lako mogu postati plijen korumpiranih policajaca i bandi organizovanog kriminala.

Mađarski premijer Viktor Orban, čija je desničarska politika često nailazila na kritike njegovih evropskih kolega, kazao je da je migraciona politika bloka nefunkcionalna i da priliv stranaca uglavnom muslimanske vjeroispovijesti rizikuje da poremeti identitet. Hiljade ljudi su se udavile pokušavajući da dođu do Grčke, Italije i Španije. I dok Evropa oklijeva sa rješenjem, Orban planira da završi ogradu do 31. avgusta.

Vulin je kazao da je Srbija tražila pomoć od EU, ali da blok oklijeva i odugovlači.

Zvaničnici EU su odbacili kritike, rekavši da blok finalizuje program podrške od osam miliona eura za zapadni Balkan i Tursku počev od septembra. Portparolka je kazala da će Srbija takođe imati pravo da zatraži kratkoročnu humanitarnu finansijsku pomoć kao što je to učinila 2014. za vrijeme poplava.

„Sada je ljeto, možemo ih staviti u šatore i oni mogu izdržati“, kazao je Vulin. „Ali šta ćemo sa ženama, djecom, starijima i bolesnima... kada bude minus 20?“.

Britanija i Francuska traže pomoć

Britanija i Francuska su juče pozvale zemlje Evropske unije da im pomognu u rješavanju krize sa hiljadama imigranata koji na nezakonit i opasan način pokušavaju da pređu u Englesku. Noćni pokušaji velikih grupa od oko 5000 migranata u luci Kale koji pokušavaju da prođu kroz željeznički tunel između Francuske i Britanije izazvali su nezadovoljstvo javnosti i ozbiljno poremetili protok robe između dvije zemlje.

„Nema jednostavnih rješenja - i nije na Britaniji i na Francuskoj da ove probleme rješavaju same“, naveli su britanska ministarka unutrašnjih poslova Tereza Mej i njen francuski kolega Berbar Kazanev u zajedničko saopštenju.

„Mnogi migranti u Kaleu i oni koji pokušavaju da pređu kanal stigli su preko Italije, Grčke i drugih zemalja. Zbog toga želimo da uključimo druge zemlje - i cijeli EU - kako bi se ovim problemom pozabavile u korijenu“.

( Nada Bogetić )