Država im brani da koriste njihovu šumu

Još jedan dokaz u prilog tvrdnji da je Crna Gora zemlja u kojoj se privatna svojina tretira na krajnje kontroverzan način, stiže iz Tivta gdje članovi familije Samardžić koja je porijeklom iz Krivošija, već godinama bezuspješno vode „bitku“ sa državom da dobiju dozvolu da na bilo koji način koriste, ali i održavaju svoju privatnu imovinu - šumu na Orjenu.

Naime, bratstvo Samardžića u reonu Revaca u Gornjim Krivošijama posjeduje oko šest miliona kvadrata šume koja im nikada nije eksproprisana, ali je oni već više od 12 godina, ne mogu ni na koji način koristiti.

"To nam ne dozvoljava Uprava za šume (UZŠ) koja uporno odbija naše zahtjeve za ekonomsku eksploataciju naše šume, zahtjeve koje im podnosimo za sječu za sopstvene potrebe naših domaćinstava, čak i zahtjeve da se obavi sanitarna sječa i naprave protivpožarni koridori što je zakonska obaveza u gazdovanju šumama", kaže za "Vijesti" advokat Petar Samardžić koji u ovom postupku započetom još 2003, zastupa sebe i još desetak bratstvenika.

Samardžići posjeduju preko 500 hektara bukove šume u Reovcima jer je to njihova privatna zemlja i koja je kao takva upisana i u evidenciju Uprave za nepokretnosti.

"Radi se o nekadašnjim katunima Samardžića na koje su nekada naši stari izdizali stoku. To je privatna imovina i šuma koja interesantno, nikada nije bila eksproprisana, čak ni za vrijeme komunističke vlasti. Šuma je uredno upisana na nas i mi smo željeli da od nje imamo neke ekonomske koristi, pa smo angažovali renomirane stručnjake iz BiH koji su radili za državu strategiju šumarske politike, da nam naprave projekat ekspolatacije naše šume. UZŠ je međutim, sve takve naše zahtjeve do sada odbila, čak i one koji se odnose na branje drva za naše porodične potrebe, kao i naša traženja da se odobri sanitarna sječa, urede šumski putevi i protivpožarni koridori", kaže Samardžić, pokazujući dokumentaciju koja svjedoči o dvanaestogodišnjem iscrpljivanju njega i njegovih rođaka - klijenata u „nadgornjavanju“ sa UZŠ.

Tivatski advokat ističe da su naišli na razumijevanje u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja kod bivšeg ministra Milutina Simovića i aktuelnog Petra Ivanovića koji su do sada u par navrata poništavali rješenja UZŠ koja je odbijala zahtjeve Samardžića i vraćali ih na ponovni postupak. Ipak, do danas se ništa nije riješilo, a Uprava koju vodio dosadašnji visoki funkcioner SDP Radoš Šućur, ostala je tvrda u svojim stavovima da Samardžićima ne dozvoli da na bilo koji način koriste svoju imovinu na Orjenu.

"Ne tražimo ništa mimo zakona, već da možemo raspolagati svojom imovinom na način na koji i mi i država nađemo da je najviše odgovarajući. Ako ne može da bude privredne eskploatacije šume, možemo valjda tu napraviti neko lovište ili makar brati drva za ogrijev naših porodica, a sve u skladu sa Zakonom o šumama. Ništa nam od toga UZŠ ne da, ali nam država uredno naplaćuje porez na našu imovinu koju ne možemo valorizovati", kaže advokat Samardžić, dodajući da je samo njemu lično, godišnje rješenje za porez na nepokretnosti na šumu u Reovcima preko 4.300 eura.

On je kazao da odgovorni u UZŠ ne shvataju kako Samardžići imaju šest miliona kvadrata privatne šume što je potkrijepljeno katastarskim podacima još od doba Austrougarske, jer su navikli na sistem tapija koji je vladao na sjeveru Crne Gore gdje za razliku od primorja, nikada nije bilo urednog katastra ni državnih ni privatnih nepokretnosti.

Samardžić ističe da je UZŠ u međuvremenu u nekoliko navrata, mimo znanja i odobrenja njih kao vlasnika, dozvoljavala drugim privatnicima i pravnim licima da sijeku njihovu šumu.

UZŠ: Nećemo komentarisati dok traje upravni postupak

Uprava za šume nije odgovorila na set pitanja „Vijesti“ oko problema koji već 12 godina tišti porodicu Samardžić.

"U konkretnom slučaju vodi se upravni postupak, odnosno upravni spor kod nadležnih organa, tako da bi bilo kakva izjava ili dopis dostavljen od strane naše službe prije završetka upravnog postupka, odnosno upravnog spora, bila kontraproduktivna u trenutku dok taj postupak, odnosno spor traje, i po nama bi mogla da utiče na njegov ishod“, stoji u dopisu koji je „Vijestima“ poslala UZŠ, a potpisuje ga pravnik u Upravi Dragoljub Novićević.

Nema sječe dok se ne isparcelišu

UZŠ je 15. juna ove godine posljednji put odbila zahtjev Samardžića da im se odobri sječa u njihovoj privatnoj šumi u Reovcima u količini od po 60 kubika drveta po suvlasniku. U obrazloženju se navodi da je komisija UZŠ uvidom u dokumentaciju utvrdila da „podnosioci zahtjeva ne raspolažu cjelokupnom imovinom, u odnosu na one nosioce prava svojine koji su upisani u javnoj ispravi izdatoj od strane Uprave za nekretnine Kotor, nego su isti suvlasnici za različite idealne djelove...“.

"U prevodu, UZŠ nam traži da se mi međusobno podijelimo, pa će nam tek onda omogućiti sječu naše privatne šume što je van svake pameti i nešto što nema nikakve veze sa zakonskim nadležnostima UZŠ. Što njih briga kako ćemo mi gazdovati našom šumom i kako ćemo se mi interno unutar bratstva dogovoriti? Imovina Samardžića je sva u jednoj, a državna imovina Opštine Kotor je u drugoj parceli“, kaže advokat Petar Samardžić.

( Siniša Luković )