Herceg Novi: “Jankov zakon” tumače na štetu radnika
Podsjećamo da zakon koji je predložio poslanik Janko Vučinić predviđa da zaposleni kojima je prestao radni odnos zbog uvođenja stečaja u privrednom društvu u kojem država ima vlasnički dio (Jankov zakon) , to pravo mogu ostvariti sa 30 (muškarci), odnosno 25 (žene) godina radnog staža
Radnici TP “PKB Herceg Novi” a.d. Zelenika ne mogu ostvariti penziju jer Ministarstvo rada i Fond PIO pogrešno tumače “Jankov zakon”, tvrde predstavnici bivših zaposlenih u toj firmi.
Podsjećamo da zakon koji je predložio poslanik Janko Vučinić predviđa da zaposleni kojima je prestao radni odnos zbog uvođenja stečaja u privrednom društvu u kojem država ima vlasnički dio (Jankov zakon) , to pravo mogu ostvariti sa 30 (muškarci), odnosno 25 (žene) godina radnog staža.
“Radnici su ostali potpuno pravno nezaštićeni, prestala je uloga sindikata zato smo inicirali ovaj sastanak kako bi vidjeli kako možemo prevazići ove probleme”, kazali su danas bivši radnici PKB Mirko Bulajić, Aleksandar Milović i Radivoje Popović.
Fond PIO osporava 23 radnika PKB pravo na penziju jer na dan uvođenja stečaja država nije imala vlasnički udio u firmi, ali Milović tvrdi da u zakonu nije precizirano da je to moralo biti na dan uvođenja stečaja.
“U PKB-u je država imala vlasnički udio kroz tri fonda: fonda za razvoj, fond PIO i Zavod za zapošljavanje od 1995. do 2001 odnosno 2003. godine i po tom osnovu radnici stiču pravo na penziju po članu 197 zakona koji reguliše tu materiju”, objašnjava Radivoje Popović.
“Prevareni smo i izigrani od strane ministarstva rada i socijalnog staranja i fonda PIO koji ne poštuju zakon koji je izglasala Skupština CG na način što je član 197 tumačila kako njima odgovara, a ne onako kako taj član definiše ovu materiju. Nismo jedini koji se suočavaju sa ovim problemom jer od 2. 853 podnijeta zahtjeva do 1. 07. 2015. godine donijeto 386 pozitivnih rješenja. Sa ovim problemom suočiće se i bivši radnici Boke, Prvoborca, Južnog Jadrana, Mješovitog, Vinoprometa, pa apelujem da se i oni oglase kako bi zajednički ostvarili svoja prava”, kazao je Milović.
Prijava zbog utaje poreza
Bivši radnici su krajem juna ove godine podnijeli krivičnu prijavu zbog utaje poreza na isplaćene lične dohodke jer su, kako je naveo Popović “ od 2005. do 2012. primali lične dohotke na ruke”. On tvrdi da je 37 zaposlenih bespravno ostalo bez posla kada je u PKB uveden stečaj uz sumnju da je riječ “o velikoj zloupotrebi”.
“Radile su se velike pronevjere, a sada se radi na tome da se to zatre, da onaj ko ih je radio izbjegne zakonsku odgovornost. Radnici su potpuno zaboravljeni, a njihova prava otpisana kod svih relevatnih organa osim komisije za praćenje privatizacije koja je konstatovala da je privatizacija u PKB neuspjela. Taj dokument je veoma značajan za ostvarivanje naših prava”, ističe Popović.
Oduzeti nezakonito stečenu imovinu
Za petak su manjinski akcionari koji imaju 11 odsto akcija PKB a, zakazali zbor radnika i akcionara na kome će zahtjevati hitno ukidanje stečaja, vraćanje radnika na posao, uplatu doprinosa za osam godina, poništenje nezakonito izdatih hipoteke, i da se svi bivši rukovodioci koji su kršili zakon i nanijeli štetu preduzeću kazne i da im se oduzme nezakonito stečena imovina. Tvrde da su za stanje u firmi, pored menadžmenta, krive institucije države zbog nereagovanja na njihovih 12 tužbi i krivičnih prijava.
Popović sumnja da je stečaj uzrok svih njihovih probelma:” moguće je i da su prevareni stečajni upravnik i sudija jer su odlučivali samo po dokumentima koji su im dostavljeni”.
“Prije stečaja firma je uvedena u stanje nelikvidnosti, godinu i po dana radnici nisu primali platu, dobavljačima nisu plaćne obaveze, stvoren je haos”, tvrdi Popović.
Privredni sud u Podgorici je 30.aprila prošle godine na zahtjev OTP Bank PLC iz Mađarske u PKB otvorio stečajni postupak, zbog dugova po ugovorima o kreditima u iznosu od preko četiri miliona eura.
Stečajni upravnik Ranko Radinović je "Vijestima" kazao da su se stekli uslovi da PKB izađe iz stečaja. “Povjerioci su prihvatili plan reorganizacije i preostaje samo da Sud donese rješenje. Pretpostavljam da zbog godišnjih odmora to nije urađeno do sada”, objasnio je Radinović.
Povjerioci njih 65 potražuje 54, 777 miliona eura. Najveći povjerioci su OTP Bank PLC iz Mađarske - sa potraživanjima od oko 9,5 miliona eura, NLB oko 9,5 miliona i Mercator CG doo Podgorica oko 10 miliona eura.
Manjinski akcionari osporavaju oko 27 miliona. Riječ je o kreditima koje je podizao Panto Vučurović, vlasnik Pantomarketa, zalažući imovinu PKB-a.
DOO Pantomarket koji ima 80 odsto akcija PKB, postao je većinski vlasnik te firme otkupljujući akcije od manjinskih akcionara sredstvima iz kredita CKB za koji je garant bio PKB.
( Slavica Kosić )