Centralnoj banci se ne sviđa kamata od 8,2 odsto

Centralna banka (CBCG) smatra da usvajanje predloga da se krediti koji su odobreni sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima obračunaju u eure na dan sklapanja ugovora po kamatnoj stopi od 8,2 odsto na godišnjem nivou ne bi imalo valjanu primjenu.

To rješenje je amandman Demokratskog fronta (DF) u predlogu zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, koji su u februaru predali u skupštinsku proceduru.

Kredite sa valutnom klauzulom vezanom za švajcarski frank u Crnoj Gori odobravala je samo Hipo Alpe Adria banka (HAAB) 2007. i 2008. godine. Nakon rasta kursa franka, iznosi rata u eurima su u jednom trenutku bili duplirani. Mnogim korisnicima su glavnice, i pored višegodišnjeg vraćanja kredita, sada u eurima veće nego u periodu kada su ih dobili.

U mišljenju vrhovne monetarne institucije na predlog zakona DF-a u koji “Vijesti” imaju uvid, objašnjeno je da bi definisanje nivoa kamate bez dalje razrade tog koncepta u praktičnoj primjeni zakona dovelo do velike pravne nesigurnosti. To iz razloga što bi mogla da postoje različita tumačenja kad je u pitanju primjene, a što bi onemogućilo njegovu valjanu primjenu.

“Amandmanom je utvrđena samo visina kamate, bez definisanja metodologije vrednovanja novca koji su klijenti već platili, odnosno, koji će platiti do početka primjene odredaba zakona, jer uplate istih iznosa u različitim vremenskim periodima imaju različitu vrijednost. Propisivanje te metodologije je neophodno kako bi se utvrdio pravi nivo preostalih obaveza između klijenata i banke na dan zaključenja novih ugovora i njihovo dalje raspoređivanje kroz novi otplatni plan”, objašnjeno je iz CBCG.

Navode da su amandmanom obuhvaćeni klijenti sa kojima je banka raskinula ugovor jer nijesu uredno izmirivali kredit, pa bi bilo potrebno da se detaljnije definiše njihov status u vezi sa neizvršenim obavezama pri utvrđivanju njihovog preostalog duga i obračuna zatezne kamate.

Iz CBCG objašnjavaju i da se mora riješiti status onih klijenata čije su obaveze prema banci prenesene na faktoring kompanije, a koji nijesu obuhvaćeni predlogom zakona.

“Njima u potpunosti ostaje obaveza da otplate kredit u skladu sa prvobitno zaključenim ugovorom samo prema drugom povjeriocu. Za tu kategoriju klijenata nije moguće obezbijediti ravnopravan status u odnosu na druge, iako je cilj zakona da se zaštite svi klijenti koji su zaključili ugovore o kreditu u švajcarski francima”, pojašnjeno je iz vrhovne monetarne institucije, dodajući da utvrđivanje kamatne stope od 8,2 odsto predstavlja početni korak u regulisanju tog problema.

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet jednoglasno je podržao predlog DF-a. Poslanici vladajućeg DPS-a ocijenili su da je predlg DF-a fer ponuda za banku.

"Benefite ne bi imali svi klijenti"

CBCG navodi da je projekcija primjene modela koji predlaže DF, a koji je uradila HAAB na reprezentativnom uzorku, pokazala da bi predloženi model donio benefite samo za dio klijenata (od 25 do 30 odsto).

“Za kredite koji su sa dužim rokom otplate većim od 20 godina (čije je učešće u kreditnom portfoliju 27 odsto) primjena modela dovela bi do uvećanja obaveza u odnosu na postojeće, bez obzira na kamatnu stopu koja je predložena.

Ne mogu mjerama uticati na promjenu uslova kredita

CBCG smatra da je najbolje rješenje da se između banke i korisnika kredita u švajcarskim francima pronađe mogućnost sporazumnog rješavanja problema, a da u suprotnom o tome odluči sud.

Monetarna vlast podsjeća da nema zakonske nadležnosti da izdaje mjere ili naloge za promjenu ugovorenih uslova između banke i korisnika kredita. Novode da ne mogu uticati na kreditnu politiku banaka jer ugovaranje valutne klauzule nije zakonom zabranjeno.

Oko 300 klijenata je u maju 2013. godine pokrenulo sudski spor protiv HAAB, a glavno ročište još nije održano. Klijenti i banka nijesu uspjeli da se vansudski dogovore o rješenju problema.

( Marija Mirjačić )