Ne boraviti na suncu od 10 do 17 sati

Institut za javno zdravlje (IJZ) preporučio je građanima da zbog visokih temperatura izbjegavaju boravak na suncu od 10 do 17 sati i težak fizički rad, navodeći da je potrebno unositi dovoljne količine tečnosti i jesti češće i lagane obroke.

Kako se navodi iz Instituta, da ne bi došlo do komplikacija, dehidratacije i ozbiljnog ugrožavanja zdravlja, potrebno je pridržavati se savjeta i preporuka stručnih lica.

"Zbog visokih temperatura prepočuje se izbjegavanje boravka na suncu, od deset do 17 sati, kao i težak fizički rad tokom tog dijela dana. Preporučuju se češće i kraće pauze radi osvježenja", navodi se u saopštenju Instituta.

Oni su pozvali građane da redovno unose dovoljne količine tečnosti i da uz sebe uvijek imaju vodu za piće, kao i da izbjegavaju alkohol, gazirana i previše zaslađena pića i da ne pretjeruju sa unosom kofeina.

Institut savjetuje građanima tuširanje mlakom vodom više puta na dan, i konzumiranje češćih, manje obilnih, laganih obroka povrća, žitarica i voća. Potrebno je izbjegavati masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode i slatkiše.

"Savjetuje se održavanje temperature prostorija u kojima se boravi ispod 32 u toku dana i ispod 24 stepena Celzijusa u toku noći. Pri izlasku treba nositi šešire širokog oboda i sunčane naočare, zaštititi se kremom sa zaštitnim faktorom, kao i nositi svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala", naveli su iz IJZ.

Kako se pojašnjava u saopštenju, obzirom da je odgovor na izlaganje visokim temperaturama individualan, neke osobe su osjetljivije i zdravstvene posljedice su kod njih teže.

U tu grupu, kako se navodi, spadaju hronični bolesnici, djeca, trudnice, stari ljudi. Praćenje zdravstvenog stanja kod tih osoba se obavlja sa posebnom pozornošću i uz konsultaciju sa ljekarima koji inače prate njihovo stanje.

Iz Instituta su pojasnili da u neuobičajenim uslovima, kao što su pojave velikih vrućina, ljudski organizam radi pod posebnim opterećenjem.

Zdrav čovjek uspješno održava svoju homeostazu, jer su njegovi biološki i psihološki odbrambeni mehanizmi spremni za upotrebu radi održanja zdravlja.

"Suština uticaja visoke temperature na organizam je povećani gubitak tečnosti i pokušaj organizma da se zaštiti tako što pokušava da se "hladi" pomoću širenja krvnih sudova na koži", kaže se u saopštenju.

Iz Instituta su pojasnili da je posljedica tih, u osnovi fizioloških procesa, pad pritiska kao rezultat gubitka elektrolita i pad pritiska zbog "raspoređivanja" krvi u, sada, proširenim krvnim sudovima.

Ukoliko je, kako se navodi, temperatura spoljašnje sredine približno ista ili ista kao temperatura tijela (36,5 stepeni Celzijusa), jedini mehanizam odavanja toplote je evaporacija–znojenje.

U saopštenju se objašnjava da znojenje ne snižava tjelesnu temperaturu, već je isparavanje znoja sa površine kože proces kojim se postiže hlađenje organizma.

Izlučivanje znoja, kako su naveli, nekad može biti i do dva litra za sat što predstavlja ogroman stres za organizam koji vodi u dehidraciju i druga ozbiljna zdravstvena stanja kao što su sunčanica, toplotna iscrpljenost i toplotni udar.

U saopštenju se pojašanjava da sunčanica nastaje usljed dužeg izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunčevih zraka. Simptomi se razvijaju nakon šest do 12 sati od maksimalne izloženosti glave suncu, a ispoljavaju se u vidu malaksalosti, vrtoglavice, jake glavobolje, mučnine, povraćanja, teškog disanja, ubrzanog pulsa i nesvjestice.

Toplotna iscrpljenost se, kako se navodi, javlja nakon dužeg boravka u uslovima vrućine, kad znojenjem dolazi do značajnog gubitka tečnosti i elektrolita, pa, ukoliko se ne nadoknade, nastupa iscrpljenost praćena mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grčevima, dok je koža vlažna od znoja i hladna.

Iz IJZ upozoravaju da je toplotni udar najozbiljniji poremećaj kada dolazi do otkazivanja mehanizama u organizmu koji regulišu tjelesnu temperaturu zbog čega tjelesna temperatura raste i do 40 stepeni celzijusa i više.

Karakteristična je, kako su pojasnili, crvena i suva koža zbog prestanka znojenja čime je blokirano odavanje viška toplote iz organizma. Ostali simptomi su isti kao kod sunčanice samo jače izraženi.

Ako su prisutni simptomi koji ukazaju na toplotni udar, treba odmah pozvati hitnu pomoć, ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.

U saopštenju se navodi da osobu, dok se čeka medicinska pomoć, treba premjestiti na hladnije mjesto i rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom.

“Podrobnije informacije, kao i preporuke kako se zaštititi od vrućina dostupne su na sajtu Instituta www.ijzcg.me“, zaključuje se u saopštenju.

( Mina )