Herceg Novi: Statistika se razlikuje od realnosti

Na hercegnovskoj rivijeri prema poslednjim podacima Turističke organizacije boravi 24.000 turista što je za čak 39 odsto više nego lani u isto vrijeme.

To je rezultat novog načina prijavljivanja gostiju, jer tursiti koji ne prijave boravak, na izlasku iz Crne Gore mogu biti novčano kažnjeni.

Zato su domaćini ove godine revnosniji, pa prijavljuju čak i najbližu rodbinu, jer je tako uređeno zakonom. Realno, gostiju je vjerovatno kao i prošle godine, jer pravih gužvi u saobraćaju, na šetalistu, u trgovinama i kafićima, još uvijek nema.

Žena koja prodaje krofne na plažama kaže da je “posao krenuo tek prije dva-tri dana, a da je broj gostiju sličan prošlogodišnjem”.

Nedostatak hotelskih kapaciteta, što je najveća boljka hercegnovskog turizma, vidljiv je i po strukturi prijavljenih gostiju.

Najviše ih je u privatnom smještaju - 19.200 u hotelima računajući i Institut Igalo svega 3.280. To znači da okosnicu hercegnovskog turizma čine mali privrednici, vlasnici malih hotela, apartmana i ugostiteljskih objekata.

Oni su se potrudili da i ove godine imaju raznovsnu ponudu, sa cijenama koje su uglavnom na prošlogodišnjem nivou. Cijene kreveta u domaćinstvima se kreću od šest, sedam do 15 eura u zavisnosti da li su uz samu obalu ili iznad magistrale. Cijene apartmana u zavisnosti od broja ležajeva i kategorije kreću se od 20 do 50 eura, dok je u hotelima polupansion od 30 eura pa naviše.

Herceg Novi na žalost nema ponudu za visokoplatežne goste, pa je vanpansionska potrošnja prilično skromna. Gosti iz okruženja često sa sobom donose i hranu, kao bračni par sa djecom iz Nevesinja, koji osim za kupovinu hljeba ne planiraju da za hranu potroše novac. Kažu da su na more došli zbog djece, promjene klime i “malo zdravlja”.

Čak su i Rusi, koji su prije nekoliko godina „nemilosrdno“ trošili novac, ove godine mnnogo skromniji, pa ima i primjera da sa bocom soka iz prodavnice dodju u restoran i traže samo čaše.

Milo Milosavljević koji živi u Francuskoj i više od četvrt vijeka odmor provodi u Institutu Igalo, kaže da se ponuda svela na sindikalni turizam. Za Institut ga vežu ljudi koji rade u toj zdravstveno turističkoj ustanovi za koje ima samo riječi hvale.

Za goste koji dolaze na ljetovanje automobilima najveći problem predstavlja parking, a i kada ga nadju za sat moraju platiti 80 centi u crvenoj zoni i 50 centi u žutoj.

Gosti se žale na dilere i preglasnu muziku

Gostima koji ljetuju u Herceg Novom najviše smetaju dileri i preglasna muzika. Na buku zbog građevinskih radova, inače zabranjenih u ovom periodu, žalilo se troje gostiju.

Prijave zbog građevinskih radova, buke i oblaka prašine stigle su iz Kumbora, u kome kompanija „Azmont Investmenst“ koja ima dozvolu za gradnju i tokom ljeta, gradi hotel One &Only.

Nakon prijava, radovi se organizuju s više obzira prema mještanima i gostima.

Ako su investitori u Kumboru našli zadovoljavajuće rešenje, još ga nema za preglasnu muziku iz pojedinih ugostiteljskih objekata.

Gosti su se žalili na gomilanje otpada. Interesantno je da su ispitanici u prošlogodišnjoj Anketi turista čistoću grada ocijenili sa 3.59. Ipak, veliki broj primjedbi i lani se odnosio se na nehigijenu.

Zbog nepoštovanja pravilnika o oslobađanju polovine kupališta od plažnog mobilijara stigle su dvije žalbe, a po jedna se odnosila na neuređene plaže i rad taksi službi.

U kol Službi Nacionalne turističke ogranizacije, tokom 15 dana jula iz Herceg Novog je registrovano 35 pritužbi. To je za skoro 50 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

( Slavica Kosić )