Štros-Kan: Evropa će postati vazal SAD, a neće se oduprijeti Rusiji

Bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Dominik Štros-Kan je u "pismu njemačkim prijateljima" upozorio da je to što su Evropska unija, a prije svega "Njemačka, baltičke i neke skandinavske zemlje", nametnuli Grčkoj kao program oporavka, pogubno i da "meki trbuh" Evrope otvara za ruski pritisak i vazalski odnos prema SAD.

Da je grčka kriza uzdrmala temelje Evrope i podstakla dalekosežnija, pa i geopolitička razmišljanja o njenoj budućnosti, svjedoči i ozbiljna rasprava u Švajcarskoj, gde je jedan ugledni poslanik uskovitlao prašinu predlogom da vlada u Bernu iskoristi prodaju grčkih nacionalnih dobara i kupi neko njeno veće ostrvo, tako da Švajcarska dobije 27. kanton i "izlaz na more", a da tamo takođe smjesti azilante i izbeglice.

Štros-Kan napominje da program "stezanja kaiša" nametnut Grčkoj, ne može ostati bez geopolitičkih posljedica. On u suštini kaže što i sadašnja direktorka MMF, Kristin Lagard koja je stavila do znanja da Fond neće odobravati nove kredite Grčkoj ako EU, a prevashodno Njemačka koja se tome protivi, ne prihvati produžetak rokova otplate, poček i osjetno smanjivanje kamata na ogromni grčki dug, jer Grčka inače ne može sprovesti reforme, obnoviti privredni rast i otplaćivati dug iz realnih izvora.

Da nametnuti program Grčkoj nije sprovodiv, kaže i njemački ministar finansija Volfgang Šojble, mada s ciljem da potvrdi svoju tezu da Grčka treba bar privremeno da izađe iz eurozone. Ali, bivši direktor MMF, Štros-Kan, mada "žali zbog amaterizma grčke vlade" Aleksisa Ciprasa, ukazuje na to da se u Evropi "samo gleda na sjever, a zapostavlja jug… kolijevka naše kulture", i opominje da će "bez zajedničke vizije evropskog monetarnog prostora", Evropa i geopolitički ostaviti "neki trbuh" bez odbrane.

I, kako naglašava, "savez nekoliko evropskih zemalja, čak i ako ih predvodi najmoćnija među njima, neće biti u stanju da se odupre ruskom pritisku i postaće vazal našeg američkog saveznika i prijatelja… možda uopšte u ne tako dalekoj budućnosti".

"Jer, da bi bila uzor", primjećuje Štros-Kan, "Evropa mora gledati daleko, odbaciti sitničava lukavstva, preuzeti svoju ulogu u mondijalizaciji, ukratko: i dalje oblikovati istoriju".

Štros-Kan se prethodno i sam posuo pepelom, rekavši da kao bivši čelnik MMF lično snosi odgovornost za drakonsku politiku "stezanja kaiša" koju je Grčkoj u prethodnih pet i po godina MMF nametnuo zajedno s EU, a koja je izazvala teško urušavanje grčke privrede, osiromašenje stanovništva i porast grčkog duga sa 120 na 175 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP).

Navodeći stavove mislilaca o temeljima evropske civilizacije - Erazma, Homera, Emila Siorana, Štros-Kan naročito podvlači koncept njemačkog savremenog filozofa Jirgena Habermasa o "građanskoj solidarnosti" i kritikuje metode koje su na Grčku primijenili "naši njemački prijatelji".

Jer, kako stavlja do znanja, "djelovanje eurozone u kojoj biste vi, moji njemački prijatelji, uz pratnju nekoliko baltičkih i nordijskih zemalja, nametali svoju volju, bilo bi neprihvatljivo za sve ostale".

"Nemojte mi reći da vi jedino nametanjem pravila zdravog upravljanja razumijete da se spasava Evropa", poručio je bivši čelnik MMF.

Ipak, kako zaključuje, iako su se vodeći državnici Francuske i Njemačke - Fransoa Oland i Angela Merkel, oduprli pritiscima da se Grčka izbaci iz zone eura, uslovi programa nametnutog Atini su "jednostavno zastrašujući za onoga ko još vjeruje u budućnost Evrope".

Štros-Kan osuđuje "diktat" povjerilaca Grčke i kaže da tu "vidi takođe ideološku pobedu nad jednom vladom krajnje ljevice, po cijenu komadanja Evropske unije… i ponižavanja grčkog naroda da je nesposoban da se reformiše".

On Njemcima, Baltima i Nordijcima poručuje: "Neće vam nikad biti dovoljan uzmak na sjever da se spasete… vama, kao i svim Evropljanima, potrebna je Evropa kao cjelina da preživite, jer podijeljeni smo svi previše mali".

A da je rasprodaja grčkih kompanija, luka, željeznica, autoputeva već krenula, svjedoči i to da je glumac Džoni Dep ovih dana kupio jedno ostrvce u Egejskom moru za 4,2 miliona eura.

( Beta )