Vrućina zahvatila Balkan: Veliki gradovi kao toplotna ostrva

Područje Balkana će i danas biti na udaru tropskih vrućina, pa se stanovništvu preporučuje poseban oprez. Vrh tropskog talasa se u Crnoj Gori, prema procjeni meteorologa, može očekivati u utorak i srijedu. Kiša je moguća samo u planinskim područjima, na sjeveru zemlje.

Očekivane najviše temperature su od 30 stepeni na sjeveru do 40 stepeni na jugu zemlje, koliko se očekuje da će biti i u Podgorici, kao što je juče bio slučaj.

Najveća opasnost prijeti onima koji žive u središtu velikih gradova, gdje je temperatura uvijek za nekoliko stepeni viša u odnosu na zvaničnu.

Samo je u djelovima Hrvatske, Gorskom kotaru i na području Slavonije prošle noći bilo kiše, olujnog vjetra, pa i grada.

Kiša je padala u Osijeku, a kiša i grad praćeni jakim vjetrom koji je rušio stabla u Vinkovcima. Kratkotrajno nevrijeme bilo je i na području Gradišta i okolnim mjestima.

U Bosni i Hercegovini će i danas biti tropski vruće sa temperaturama na pojedinim područjima od preko 40 stepeni Celzijusa.

Crveni meteoalarm, koji upozorava na izuzetno opasno vrijeme, izdat je za područja Banjaluke, Prijedora, Foče, Visegrada, Mostara, Tuzle, Bihaća i Sarajeva.

Meteorolozi predviđaju da će se visoke temperature zadržati i naredne sedmice, te da će i noći biti veoma tople.

Na vozače se apeluje da izbjegavaju dnevne vožnje na duže relacije, a ukoliko ipak putuju preporučuju im se češće pauze.

U naredna tri dana i Makedonija će biti na udaru visokih temperature koje će prelaziti 40 stepeni.

Stoga je Ministarstvo zdravlja upozorilo stanovništvo da ne izlaze između 11 i 17 sati, te da vode računa o ishrani, ličnoj i higijeni namirnica.

Stručnjaci posebno upozoravaju na temperature vazduha u velikim gradovima, koje su uvijek više za nekoliko stepeni od zvaničnih jer,kako kažu, gradovi proizvode efekat “toplotnih ostrva”, koji nastaju zbog upijanja sunčeve energije u betonskim površinama, zatim postojanja industrije, saobraćaja, ali i zbog hlađenja, odnosno grijanja.

Gradovi nemaju dovoljno vegetacije, a ni vodenih površina koje bi uravnotežile temperature vazduha.

Prema riječima Maje Žuvele Aloise, stručnjaka za ekologiju u Centralnom institutu za meteorologiju i geodinamiku u Beču, što je grad veći, toplotna ostrva su veća i proširenija, a ako je grad kompaktan i bez vegetacije, toplotno ostrvo je izražajnije.

U takvim sredinama opasnost od smrtnosti je veći, a stanovništvo je opterećeno što rezultira niskom produktivnošću i većim ekonomskim posljedicama, kaže Žuvela Aloise, prenijeli su hrvatski mediji.

Ukazala je da postoje kratkoročne i dugoročne mjere koje bii mogle spriječiti posljedice od postojanja toplotnih ostrva u većim gradovima.

Kratkoročne su, kaže, izdavanje adekvatnih upozorenja javnosti i odgovornim službama koje mogu da organizuju pomoć ili preusmjeriti ljudske akivnoti u večernje i jutarnje sate, podsticati adekvatnu ishranu, izolaciju stanova i obezbjeđivanje vode na gradskim ulicama.

Dugoročna rješenja, navela je, su u pametnom planiranju gradova, kojima bi se izbjegle ili smanjile opasnosti od ekstremnih uticaja, prije svega planskim podizanjem zelenih i vodenih površina. Meteorolozi upozoravaju da se temperatura vazduha mjeri u hladu meteorološke stanice i kada termometar u njoj pokaže 35 stepeni to praktično znači da je temperature na ulici za nekoliko stepeni viša.

( Vijesti online )