Gazdovanje na obali: Tivćani ne daju Kalimanj

Gradskom lučicom Kalimnaj treba da gazduje lokalno Komunalno preduzeće, a u njoj moraju biti samo komunalni vezovi za potrebe građana Tivta – preovlađujuća je poruka sa javne rasprave koju je JP „Morsko dobro“ (JPMD) u Tivtu sprovelo o nacrtu Plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja na Crnogorskom primorju.

Po tom Planu, raspisaće se tender za dodjelu koncesije za gazdovanje tivatskom gradskom lučicom, kao i budućom komercijalnom novom marinom u Bonićima. Prisutni građani, predstavnici NVO sektora i pojedinih politilkih partija, osudili su namjere Vlade da Kalimanj da na tender, podsjećajući na to da je gradska lučica građena osamdesetih godina prošlog vijeki na način da su se Tivćani odrekli privatnih ponti i djelova svojih imanja, a Opština uvela samodoprinos i podigla kredit da napravi aktuelnu marinu od 338 vezova za male barke mještana. To je indirektno podržao i predstavnik JPMD Dragan Marković ističući da je to preduzeće godinama u saradnji sa Opštinom, Kalimanj davalo na gazdovanje lokalnim komunalcima, ali da takvog ugovora nema već pet godina.

„Predložili smo ponovno da se Kalimanj da na gazdovanje JKP,ali je čvrst stav Ministarstva finansija bio da to ne može, već da se mora ići u postupak dodjele koncesije za gazdovanje tom lukom od lokalnog značaja.Postoje nautički planovi, zna se što se tamo mora napraviti u smislu uređenja lučice i zato je predviđena mogućnost uspostavljanja i komercijalnih vezova u Kalimanju jer teško da će koncesionar naći ekonomski interes da gazduje lučicom u kojoj su samo komunalni vezovi“, istakao je Marković, dodajući da važeća državna studija lokacije za to područje predviđa i komercijalne vezove u Kalimanju.

Tome su se oštro usprotivili Mirko Kovačević (TA), Ilija Janović (HGI) i Miro Pajović ispred Odbora zakupaca vezova u Kalimanju, kao i direktor JKP Rade Popović ističući da preduzeće već 20 godina gazduje gradskom lučicom na zadovoljstvo njenih korisnika.

„Ne vidim kako se trajektno pristanište Lepetane može nekome dati samo ugovorom o zakupu obale, bez raspisivanja tendera za dodjelu koncesije, a Tivtu ne može njegova gradska lučica. Protiv smo toga da se u Kalimanju prave komercijalni vezovi jer se građani onda mogu „pozdraviti“ sa svojim mjestima za barke“, kazao je Popović dodajući da je prosječna cijena veza za barku u tivatskoj marini 170 eura godišnje. Na to je Marković uzvratio da je UP JPMD donio doluku kojim će sve koncesionare komunalnih vezova na primorju, ograničiti do maksimalne godišnje cijene od 400 eura za barku dužine do 7 metara.

Učesnici u raspravi skrenuli su pažnju na selektivan pristup države problematici gazdovanja javnim resursima na obali, podvlačeći da Vlada nikada nije raspisala tender za dodjelu koncesije za obavljanje trajektnog prevoza na liniji od nacionalnog interesa između Kamenara i Lepetana, a sada tvrdi da marina koju su gradili Tivćani za svoje potrebe, mora ići na tender za dodjelu koncesije.

Izvršni direktor „Qatari Diara“ Gregory Bankhurst oštro se usprotivio namjeri Vlade da raspiše koncesiju za gradnju marine sa čak 240 vezova u Bonićima.

„Uložili smo mnogo novca u idejno riješenje tursitičkog kompleksa na obali Bonića koji ćemo graditi na lokaciji čiji smo isključivo mi vlasnik i neprimjereno je država planira da nekome drugome, ko nije vlasnik zemljišta na obali, da mogućnost da tu, na našem pragu, pravi marinu“, istakao je Bankhurst sa kojim se složio i njegov komšija u Bonićima Branko Zgradić, vlasnik tamošnjeg servisnog centra za jahte „Navar“.

„Mi smo tu uložili preko 10 milionai red je bio da država pozove nas, „Qatari Diar“ i Žan Luk Dumortijea koji je takoše vlasnik zemlje u Bonićima i da nakon toga dogovorimo za sve prihvatljivo riješenje“, kazao je Zgradć podvlačeći da je u materijalima za dosjelu koncesije za marinu u Bonićima, obuhvaćen u dio akvatorijuma čiji je on već dugogodišnji zakupac.

Predstavnici Aerodroma Tivat i Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV), upozorili su JPMD i planere da po važećim propisima i standardima sigurnosti vazdušnog saobraćaja, u Bonićima ne smije biti građeno ništa visočije od 15 metara nad morem, jer se lokacija nalazi u neposrednoj blizini praga i u osi piste 14 obližnjeg tivatskog aerodroma.

Marković: Aerodrom problem za razvoj Boke

Direktor aerodroma Damir Pinjatić i Goran Šćepanović iz ACV oštro su reagovali na Markovićevu „šalu“ da „kada ni razmišlajo kao planer što mi je profesija, došao bih do zaključka da je aerodorm Tivat prepreka svemu ostalome u Boki“.

„Tako govoriti o ključnom saobraćajnom objektu crnogorskog turizma preko kojeg godšinje prolazi skoro milion putnika je neozbiljno i neumjesno. Aerodrom je motor razvoja i Tivta i cijelog regiona Boke, na njemu radi 237 stalnih radnika i preko 230 sezonaca, a upravo krećemo u renoviranje kapaciteta uz uloganje od preko 30 miliona eura“, kazao je Pinjatić na što je Marković odgovorio da on kao planer po struci, smatra da je aerodrom Tivat pogrešno pozicioniran i da zbog vazduhoplovnih standarda ograničava aktivnosti drugih privrednih segmenata u svom okruženju.

„Da se ja pitam tih 30 miliona bih uložio u novu cestu prema Podgorici da tamošnji aerodrom bude bolje dostupan primorju, a tivatski aerodrom bih smanjio na samo malu generalnu avijaciju i čarter letove“, odgovorio je Marković na što je Šćepanović kazao da država treba da kaže ako ne želi aerodrom od milion pitnika i da prednost daje marini od 240 vezova u komšiluku.

„Ipak, ni takvo smanjivanje saobraćaja neće riješiti problem da u tu marinu ne mogu uplovljavati jahte sa visinom jarbola većom od 15 metara, jer iako ako bude letjela samo generalna avijacija sa Tivta, ograničenja u nepostojanju vazduhoplovnih prepreka u odlaznim i dolaznim ravnima piste 14-32, ostaće kao i do sada“, kazao je Šćepanović naglašavajući da aerodrom Tivat postoji od 1957. i da je od izuzetnog značaja za cijelu državu.

( Siniša Luković )