Dan odluke u Makedoniji: Počeo referendum o imenu države

Građani Makedonije na današnjem referendumu se izjašnjavaju da li žele da njihova zemlja postane članica NATO-a i počne pristupne pregovore sa Evropskom unijom naredne godine.

Referendum, na kojem odgovaraju da li su za dogovor sa Grčkom o rješavanju spora oko imena, koji mnogi opisuju kao istorijski i ključan za budućnost zemlje, podržale su Sjedinjene Države i Evropska unija.

Ankete su pokazale da bi problem mogao biti odziv, ne i rezultat, koji će nesumnjivo biti „za“.

Put Skoplja u EU i NATO blokirala je Grčka, tvrdeći da ime Makedonije implicira teritorijalne pretenzije na njenu sjevernu pokrajinu istog imena. Grčka je imala adute u rukama jer je članica EU i NATO, dok je Makedonija često osjećala da je ucjenjuju kako bi napravila ustupke. Na kraju je popustila i u junu je postigla dogovor sa Grčkom, po kojem je prihvatila novo ime Republika Sjeverna Makedonija, umjesto Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.

Da bi osigurala podršku naroda za neophodne promjene ustava, vlada Zorana Zaeva je raspisala referendum sa jednim pitanjem „Da li ste za članstvo u EU i NATO prihvatanjem dogovora između Republike Makedonije i Republike Grčke?“

Zaev, koji je s grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom postigao sporazum o imenu, smatra da će građani u velikom broju izaći na referendum i podržati dogovor kojim se garantuje makedonska država, identitet i jezik.

„Članstvo u NATO će donijeti stabilnost i bezbjednost, što je vrlo važno za investicije,“ rekao je Zaev na mitingu u Demir Kapiji.

On očekuje da Sobranje usvoji ustavne promjene, što bi omogućilo Makedoniji za uđe u NATO na proljeće, pošto grčki parlament ratifikuje dogovor.

Prema nedavnoj anketi televizije Telma, 57 odsto ispitanih planira da glasa danas. Od njih će 70 odsto glasati „za”.

Međutim, nije izvjesno da li će odziv preći minimalnih 50 odsto da bi glasanje bilo validno, s obzirom na kampanju bojkota koju su sprovodili nacionalisti, protivnici promjene imena, uključujući grupu povezanu sa vladajućom strankom Rusije.

„Rusija otvoreno kaže da je protiv članstva u NATO i EU i mi shvatamo stav Rusije, ali svi naši prijatelji bi trebalo da znaju da za nas nema alternative,“ rekao je Zaev.

Ekonomski efekti političke krize u Makedoniji su trajali duže od očekivanog. Privredni rast je zakočio prošle godine zbog velikog pada investicija. Stopa nezaposlenosti je viša od 20 odsto, a prosječna mjesečna zarada 350 eura.

Iako velika većina Makedonaca podržava članstvo u EU i NATO, mnogi neće biti voljni danas da glasaju zato što se ne slažu sa promjenom imena države.

Sead Rizvanović, urednik u skopskoj TV 24, kaže za „Vijesti“ da je kampanja podijelila građane na one koji smatraju da je dogovor dobar ili u najmanju ruku nužno zlo, koje omogućava evroatlantske perspektive, dok su protivnici proglasili za izdajnike sve koje podržavaju dogovor, vjerujući da ugrožava makedonski nacionalni identitet.

Kampanja bojkota je efikasno koristila društvene mreže Fejsbuk i Tviter i širila „lažne vijesti“, kažu kritičari.

Skopski novinar dodaje da su zagovornici bojkota širili vijesti da Makedonija daje državljanstvo Albancima sa Kosova da bi glasali, da će glasati emigranti iz Sirije, da će promjena ustava izbrisati makedonski narod, itd.

„Interesantno je u kolikoj mjeri sve stranice sa lažnim vijestima odražavaju stavove slične onima koje ističe televizija Raša tudej i ostali ruski mediji,“ kaže Florijan Biber sa austrijskog Grac univerziteta.

Pitanje imena je sporno i na međunarodnom nivou, i period uoči glasanja obilježile su broje optužbe i kontraooptužbe o miješanju u unutrašnje stvari Makedonije.

Usljed prave diplomatske groznice, veliki broj evropskih lidera je posjetio Makedoniju posljednjih nedjelja, pozivajući građane da iskoriste istorijsku priliku.

Američki ministar odbrane Džim Matis je u Skoplju izjavio da „nema sumnje“ da Moskva finansira proruske grupe da bi uticale na referendum.

Rizvanović kaže da na utivcaj Rusije ukazuje i to što su policijski zvaničnici izjavili da istražuju velike prilive novca iz inostranstva za Jedinstvenu Makedoniju, jedinu prorusku stranku u zemlji.

Dodaje da se vlast oprezno odnosila prema pitanju miješanja Rusije u kampanju. Premijer Zaev je prvo optužio Moskvu za miješanje, ali je kasnije ublažio stav govoreći da za to nema dokaza.

Moskva je nedavno povukla ambasadora u Makedoniji, bez jasnog obrazloženja, a nakon dolaska novog diplomatskog predstavnika, promijenio se i stav vlade prema Moskvi, što vjerovatno znači da su dvije države riješile da utišaju agresivnu retoriku, smatra Rizvanović.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov se prošle nedjelje, tokom posjete Bosni i Hercegovini, obrušio na Zapad, koji, kako je rekao, optužuje Rusiju za negativni uticaj na Balkanu, dok se miješa u unutrašnje stvari Kosova, Makedonije i BiH.

Kazao je da Moskva nije učinila ništa „što bi se moglo protumačiti kao favorizovanje određenog načina glasanja...Mi ne govorimo ništa.“

Kampanju je obilježilo nadgornjavanje između bloka koji predvodi vladajuća koalicija Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i albanska Demokratska unija za integraciju (DUI), koji se zalaže za uspjeh referenduma, i drugog, koji zagovara neuspjeh, a predvode ga predsjednik države Đorđe Ivanov i najveći dio rukovodstva opozicione VMRO DPMNE.

Kampanju vladajuće koalicije podržalo je više od 100 manjih stranaka i građanskih organizacija @Izađi ZA evropsku Makedoniju i brojne javne ličnosti, među kojima su bivši premijeri Ljupčo Georgievski i Vlado Bučkovski, kao i najbolji makedonski fudbaler svih vremena Darko Pančev.

Najveća opoziciona stranka, ipak, pred referendum nije izašla s jasnim stavom, već je pozvala članove da sami odluče hoće li glasati ili bojkotovati, jer je članstvo podijeljeno po tom pitanju.

U slučaju da referendum uspije, vladajućoj koaliciji, koja sada ima 71 poslanika, za ustavne promjene biće potrebni i poslanici VMRO DPMNE, kako bi imala potrebnu dvotećinsku većinu od 80 poslanika.

Rizvanović kaže de će, prema nezvaničnim informacijama, grupa poslanika iz VMRO DPMNE podržati izmjene, pod uslovom da referendum bude uspješan jer bi onda mogli da opravdaju tu svoju odluku.

U najvećoj opozicionoj stranci tvrde da će referendum smatrati uspješnim samo ako izađe više od polovine upisanih birača i od njih više od polovine zaokruži „za“, dok vladajuće partije najavljuju da će parlament razmatrati ustavne promjene i ako na referendumu ne bude postignut cenzus, ali ako značajno veliki broj glasača podrži dogovor.

I u slučaju da referendum uspije, to je tek početak puta, jer ratifikacija u Grčkoj nijesu sigurna zbog podjela u vladajućoj koaliciji. Desničarska stranka iz tog bloka je zaprijetila da će glasati protiv kada se pitanje nađe u parlamentu početkom sljedeće godine.

Građani Makedonije će se o referendumskom pitanju izjašnjavati u 80 opština na 3.480 biračkih mjesta, koja će biti otvorena od 7.00 do 19.00. Pravo da se izjasni o dogovoru s Grčkom ima 1.806.337 građana.

Prema izbornoj komisiji, da bi referendum bio uspješan, moraju da se ispune dva uslova - da izađe najmanje polovina upisanih birača plus jedan, odnosno više od 903.169 i da „za“ zaokruži najmanje 451.586 građana Makedonije.

Ukrštanje interesa Zapada, Rusije i Kine

Jedinstvenu Makedoniju predvodi Janko Bačev, blizak Aleksandru Duginu, ruskom filozofu i propagandisti poznatom po vezama sa reakcionarnim pokretima u Evropi.

Portal „Politiko“ piše da je ruska ambasada u Skoplju „špijunsko gnijezdo, treća i najniža tačka u trouglu koji uključuje Beograd i Sofiju“. Dodaje da je na čelu sa bivšim ambasadorom Olegom Ščerbakom, školskim drugom ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, ambasada razvila „moćnu špijunsku mašineriju“.

Opozicioni političar Ljupčo Palevski, međutim, kaže da se u Makedoniji odvija bitka između Zapada i Kine.

„Rusija su samo mišići. Mozak je Kina i novac je Kina. Kinezi žele da izgrade novi Put svile između centralne Evrope i njene luke u Grčkoj“, objasnio je. „Način da se zaustavi gradnja tog puta jeste stvaranje sukoba na Balkanu.“

To bi značilo da Zapad stvara haos u Makedoniji - podstiče strasti promjenom imena države - kako bi blokirao ili ometao kineski projekat Jedan pojas, jedan put.

Agent jedne evropske obavještajne službe na dužnosti u Skoplju ispričao je za „Politiko“ da nije optimista da će Makedonija imati evropsku budućnost. Kina, iako oprezna i metodična, povećava ekonomski uticaj u toj državi, dok Rusija na umu ima ograničeni cilj: ne da spriječi ulazak Makedonije u zapadni klub, nego da osigura da ona ne uspije pošto postane članica.

Galerija

( Angelina Šofranac )