Hjuman rajts voč osudio Đukanovića
Za Đukanovića su nezavisni mediji "medijska mafija", a novinari "pacovi" i "neprijatelji države"
Premijer Milo Đukanović poznat je po čestim verbalnim napadima na nezavisne medije koji kritikuju rad Vlade, navodeći da su dio “medijske mafije” koja je uključena u organizovani kriminal.
Novinare koje rade u tim kućama opisuje kao "monstrume", "pacove" i "neprijatelje države", piše u izvještaju Teška profesija - napadi na slobodu medija na zapadnom Balkanu” međunarodne organizacije "Hjuman rajts voč" (HRW).
HRW ocjenjuje da i dalje zabrinjavaju napadi i prijetnje novinarima i da Vlada čini ograničene napore na rješavanju neriješenih predmeta.
Zaključuju da novinari na zapadnom Balkanu rade u neprijateljskom okruženju koje direktno utiče na njihovu mogućnost da rade kritički, odnosno da nezavisno izvještavaju, što je neophodno za demokratsko društvo.
Ističu da nema zvaničnih podataka, ali da je NVO Akcija za ljudska prava od 2010. do 2014. zabilježila 20 slučajeva napada i maltretiranja novinara.
"Uključujući i eksplozije u medijskim kućama, podmetanja bombi pod automobile, napade i prijetnje smrću. Prema podacima HRA, svi napadi su prijavljeni policiji. Na primjer, crnogorski dnevnik 'Vijesti' pretrpio je krajem 2013. eksploziju ispred svoje redakcije".
HRW istraživanje se zasniva na nalazima sa terena zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, BiH i Kosovo) u periodu od jula do novembra 2014. Sprovedeno je i 86 intervjua sa novinarima, urednicima ili vlasnicima medija koji su predmeti fizičkih, ali i političkih napada, kao i pod finansijskim pritiskom.
U izvještaju se navodi i da podaci HRA pokazuju da se “crnogorski tužioci po pravilu odlučuju da krivično gone počinioce za lakša krivična djela, da su sudski postupci spori i da sudije dosuđuju minimalne kazne za zločine protiv novinara.
”A tužioci često ne uspijevaju da istraže moguće motive napada na novinare”.
HRW u izvještaju podsjeća na slučaj fizičkog napada na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić i konstatuje da su vlasti identifikovale, krivično gonile i osudile počinioca na devet mjeseci zatvora, ali da nikada nije utvrđen motiv.
Podsjeća se i na eksploziju ispred prostorija “Vijesti” u decembru 2013.
”Ali još nijesu riješeni raniji napadi. Nije bilo napretka u otkrivanju paljenja automobila 'Vijesti'”.
Nerazriješen je, navodi se u izvještaju, i slučaj prebijanja novinara.
“Međutim, nema napretka kad je u pitanju ubistvo glavnog i odgovornog urednika 'Dana' Duška Jovanovića, kao ni bombaškog napada na kuću novinara 'Vijesti' Tufika Softića 2013”.
Prijetnjama često straše novinare
Konstatuje se da su prijetnje još jedan čest oblik zastrašivanja novinara u Crnoj Gori.
"Imajući u vidu stalne prijetnje putem telefona, SMS, imejla i društvenih medija, novinari moraju procijeniti koja zastrašivanja treba ozbiljno da uzmu u obzir, a koja da odbace".
Model pritisaka vlasti na medije gotovo je isti u svim zemljama zapadnog Balkana.
"Ustanovili smo da visokopozicionirani zvaničnici, uključujući šefove država, koriste pravosudni sistem da napadaju medije koji su kritički nastrojeni prema njima, kao i novinare, tako što ih tuže za klevetu. Mediji i novinari koji su tuženi obično rade na osjetljivim temama kao što su korupcija, organizovani kriminal ili ratni zločini. Obično potom bude riječ o dugim sudskim bitkama, s ogromnim troškovima kojima se dodatno slabe ionako osjetljivi mediji".
( Tina Popović )