Opet o "ključnim problemima CG društva”: "Državni intelektualci" dobili svoj sajam
Za nepunih pet mjeseci u Podgorici se održava još jedan sajam knjiga - internacionalni poslije međunardnog
Nakon nepunih pet mjeseci od 13. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, Podgorica je ponovo domaćin književne manifestacije, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, koji je i sponzor događaja, uz ministarstva kulture i prosvjete i Capital plazu. Koliko novca je izdvojeno za organizovanje ovog sajma knjiga, iz Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada nijesu odgovorili juče “Vijestima”, zbog, kako su naveli, unaprijed planiranih aktivnosti vezanih za organizovanje događaja.
Poznato je da je Ministarstvo kulture “Odlukom o sufinansiranju programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva” namijenilo 15.000 eura za 4. Internacionalni sajam knjige u Podgorici, a ostali prihodi sajma (iz budžeta Glavnog grada, Ministarstva prosvjete ili Capital Plaze) nijesu poznati.
Program ove manifestacije do juče ujutro nije bio javno dostupan niti je proslijeđen redakciji kulture “Vijesti”.
“Projekat organizovanja sajma knjiga jedan je od najznačajnijih novih projekata Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice. Tim projektom želimo da pospiješimo uslove za rad izdavačkih preduzeća, da unaprijedimo status crnogorskih autora, ojačamo kulturne veze s pojedincima, preduzećima i institucijama iz zemalja regiona i svijeta. Sajam knjiga je jedna od najboljih prilika da autorima, izdavačima, prevodiocima i agentima za književnost iz regiona i svijeta pošaljemo poruku da ih očekujemo u modernoj Podgorici, gradu s velikim kulturnim potencijalima”, navodi sekretarka Sekretarijata za kulturu mr Nela Savković-Vukčević.
Novo izdanje Internacionalnog sajma knjiga, počinje danas, u atrijumu Capital Plaze i trajaće do 6. oktobra. Ovogodišnji sajam, kaže umjetnički direktor doc. dr Vladimir Vojinović, nosi zaokret ka festivalskom uređenju pratećih programa te će oni biti usmjereni na djecu i omladinu, a donose i seriju tribina pod nazivom “Crnogorski razgovori” na kojima će se govoriti o “ključnim problemima savremenog crnogorskog društva”.
“Osim toga što će i ove godine biti predstavljene publikacije izdavačkih kuća iz Crne Gore i inostranstva, prateći programi tematski su koncipirani i usmjereni na književnost za djecu i omladinu. Taj veoma bitni segment crnogorske književnosti, koji je tokom posljednje dvije decenije nepravedno zapostavljen, dobiće u sajamskim danima mjesto koje zaslužuje, a naši autori biće u prilici da tokom sajma razmijene iskustva s kolegama iz inostranstva i eventualno dođu do zaključaka kojim bi mogli da unaprijede status književnosti za đecu i omladinu u Crnoj Gori. S druge strane, u sajamskim danima bićemo u prilici da čujemo i teze o ključnim problemima savremenoga crnogorskog društva, i to u okviru serije tribina koje smo nazvali ‘Crnogorski razgovori’”, kazao je Vojinović.
“Naši autori”, kako je navedeno u programu sajma, su: Goran Sekulović, Slobodan Čukić, Miodrag-Mijo Popović, Adnan Čirgić, Novak Kilibarda, Aleksandra Vuković, Dragana Tripković, Živko Andrijašević, Željko Milović...
Organizatori u programu ističu da je zastupljeno više od 60 izdavačkih kuća i izlagača i oko 100 učesnika pratećih programa, među kojima su: Algoritam (Hrvatska), Fraktura (Hrvatska), Geopoetika (Srbija), Karl Hanser Verlag (Njemačka) koja je i jedini učesnik van prostora nekadašnje Jugoslavije, Superknjižara (Hrvatska), Poeteka (Albanija), Nova knjiga i Narodna knjiga iz Crne Gore, Naklada Ljevak (Hrvatska) i drugi...
Stikeri na Viberu da promovišu Božidara Vukovića Podgoričanina
Sekretarijat za kulturu i sport Podgorice, pripremajući 4. izdanje Internacionalnoga sajma knjiga, izradio je Viber stikere u okviru paketa “Božo među knjigama” po liku čuvenog crnogorskog štampara Božidara Vukovića Podgoričanina koji je, kako navode, zaštitno lice sajma.
“U duhu literature za najmlađe, ove godine Internacionalni sajam knjiga obojio je kampanju veselim tonovima i dobio zaštitno lice - lik Boža. Taj lik tvoren je prema Božidaru Vukoviću Podgoričaninu, znamenitoj crnogorskoj istorijskoj ličnosti, a za samo mjesec dana postao je miljenik podgoričkih mališana, koji će biti u prilici da na sajamskom maskenbalu, podražavajući likove iz lektira, osvoje nagradu za svoju školu, što nosi ime Božidar Vuković Podgoričanin”, piše u katalogu sajma, a kazao je umjetnički direktor doc. dr Vojinović. Kampanja putem vibera pokrenuta je krajem jul, a stikere je uradila firma Restart IT.
“Vajber stiker kampanja je pokušaj da stvari okrenemo tako da nas savremene forme komunikacije povuku knjizi, a ne od knjige. Na umu smo sve vrijeme imali naše mališane, koji se ne odvajaju od pametnih telefona, tableta i računara. Vjerujem da je ovo model kojim nam savremene tehnologije mogu pomoći da djecu vratimo ili makar upoznamo s Gutenbergovim izumom”, smatra Vojinović.
Nije ponuđeno objašnjenje kako će stikeri na Viberu upoznati djecu sa likom i djelom Božidara Vukovića Podgoričanina ili sa “Gutenbergovim izumom”, a ni to na koji način stikeri na Viberu mogu vratiti popularnost knjigama.
Stav pisca Đura Radosavovića: “Državni intelektualci” konačno dobili svoj sajam
Sama činjenica da u Podgorici nakon “Međunarodnog sajma knjiga” država aminuje instaliranje “Internacionalnog sajma knjiga” govori o svrsi i cilju tog sajma.
Sajam koji je već postojao okupljao je važne i kvalitetne pisce, što iz regiona, pa čak i velike svjetske pisce. Imao je odličan i posjećen program.
Uprkos tome, Ministarstvo kulture, grad i Vlada izlaze u susret “državnim intelektualcima” koji su po svaku cijenu htjeli da imaju svoj sajam i dobili su ga.
Toliko su bili kreativni da uz postojeći Međunarodni sajam imenuju svoj kao Internacionalni sajam. U imenu se čitaju njihovi dometi.
Jedna interesna skupina pod plaštom patriotizma i književnosti, dokazuje svoju odanost organizujući paralelna kulturna dešavanja.
Tako se zatvaramo u okvire, sužavamo svijest i postajemo konzervativno društvo.
Uzalud nam drugi sajam, džaba nosi naziv internacionalni, džaba i gosti koji “dokazuju” internacionalnost, kad je suština tog sajma u prokazivanju nepodobnih sajmova, pisaca i intelektualaca.
Ali ako država odvaja za Mijov ARS časopis toliko novca (25.000 eura od podijeljenih 41.000), neka sipa i za sajam, ali kad je već tako, mogli su umjesto ‘Internacionalan’ ga nazovu ‘Naš sajam’. Bilo bi poštenije.
( Jelena Kontić )