Grčka: Zakon o novom paketu mjera štednje predat parlamentu
Za usvajanje tih mjera bi, prema računici grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, trebalo da glasaju proevropske opozicione stranke, dok su se pojedini članovi njegove stranke Siriza pobunili protiv, kako ocjenjuju, drakonskih mjera štednje, prenosi agencija Frans pres
Vlada Grčke dostavila je danas parlamentu predlog zakona o strogim mjerama štednje koje kreditori zahtjevaju od Atine u zamjenu za dodjelu trećeg paketa pomoći, o kojem poslanici treba da se izjasne sjutra, izjavio je jedan neimenovani izvor iz grčkog parlamenta.
Za usvajanje tih mjera bi, prema računici grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, trebalo da glasaju proevropske opozicione stranke, dok su se pojedini članovi njegove stranke Siriza pobunili protiv, kako ocjenjuju, drakonskih mjera štednje, prenosi agencija Frans pres.
Među mjerama obuhvaćenim ovim predlogom zakona su podizanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), nezavisnost statističke službe, reforma penzionog sistema, jačanje finansijskog sektora, uključujući odlučnu borbu za smanjenje nenaplativih zajmova i eliminisanje političkog uticaja na bankarski sektor, liberalizacija privrede, privatizacija elektrodistibucione mreže, reforma tržišta rada...
Grčka je juče, nakon maratonskih pregovora s kreditorima, uspjela da obezbijedi preko potreban sporazum o trećem paketu međunarodne finansijske pomoći i da izbjegne izlazak iz eurozone. Novi paket vrijedan je oko 86 milijardi eura i uslovljen je strogim zahtjevima, uključujući mjere štednje, koje grčki parlament mora da usvoji do srijede.
U okviru dogovorenih mjera, Atina takođe treba da osnuje novi nezavisni fond vrijedan do 50 milijardi eura u koji će prikupljati sredstva od privatizacije, i koja su namijenjena otplati novog zajma i refinansiranju banaka. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih evropskih institucija.
Predviđeno je da grčke banke budu dokapitalizovane sa 25 milijardi eura iz Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), što, iako je impresivna cifra, jedva da je minimum koji je bankama potreban, piše Wall Street Journal.
Odobrena sredstva, Atina bi trebalo da vraća iz fonda za privatizaciju, mada je prilično nejasno kako će Grčka identifikovati, a još nejasnije kako će po kratkom postupku prodati državnu imovinu vrijednu 50 milijardi eura koju treba privatizovati, piše američki list.
( Tanjug )