NATO pozivnica ako više od polovine građana podržava članstvo

Jedan od uslova, čije bi ispunjavanje, značajno moglo doprinijeti da Crna Gora krajem godine dobije pozivnicu u NATO je da više od pola građana zemlje podržava članstvo u Alijansi, kazala je u ekskluzivnom intervjuu TV Vijesti pomoćnica američkog državnog sekretara za Evropu, Viktorija Nuland, koja je u nedjelju boravila u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

Danas ste se sreli sa nekim od najviših crnogorskih zvaničnika, koje ste im ključne poruke prenijeli. Koje primjedbe?

"Drago mi je da sam ponovo u Crnoj Gori. Prošlo je otprilike godinu dana od moje prošle posjete. Prošle godine sam bila ovdje neposredno prije održavanja samita u Velsu i u to vrijeme smo govorili o širokom spektru tema, a posebno o članstvu Crne Gore u NATO. U to vrijeme smo bili zabrinuti zbog toga što je trebalo odraditi još posla, tako da sam ovog puta željela da se dohvatimo toga kako stojite po pitanju ekonomije, vladavine prava,razvoja demokratije, slobode medija. Mnogo toga radimo u oblasti bezbjednosti tako da sam se takođe sastala sa ministrom odbrane, a željela sam takođe da razgovoram sa predstavnicima opozicije. Tako da je ovo bila dobra prilika da razgovaram sa svima kako bismo mogli da procijenimo kako se zemlja demokratski razvija".

Kao jedan od ključnih uslova za dobijanje pozivnice u NATO naveden je mjerljiv napredak u oblasti vladavine prava. To je nedavno u intervjuu našoj TV kazao i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg koji je akcenat stavio na funkcionisanje novoformiranih institucija poput specijalnog tužilaštva. Šta bi, po Vama, bio dokaz napretka neophodan za NATO pozivnicu?

"Kao i Stoltenberg, gledamo dvije stvari. Kao što ste vi rekli, progres u oblasti vladavine prava. Prije godinu dana, mnoge od temeljnih institucija su nedostajale. Vi ste u prethodne dvije godine značajno napredovali, kao što ste vi rekli osnovane su nove insitucije itd. Sada smo zainteresovani za to da ove insitucije zaista počnu da rade i da neki od ovih dugotrajnih sudskih procesa, koji su veoma značajni i čija rješenja su bitna crnogorskim građanima, da se zapravo i okončaju u narednim mjesecima, tako da svi mogu vidjeti da nije stvar u samom postojanju insitucija, već u tome da je neophodno imati institucije koje rade svoj posao. Još jedna stvar na koju posebno obraćamo pažnju jeste nacinalna debata na temu NATO. NATO je svečana odgovornost, naša spremnost da branimo vas, vaša spremnost da branite nas, tako da prije nego što odlučimo o članstvu moramo biti sigurni da nisu samo viši zvaničnici i političari ti koji to žele, već da je to nešto što građani žele".

Govorite o javnoj podršci?

"Upravo tako. Čisti demokratski pravac koji NATO predstavlja. Tako da pratimo da li imate pravu diskusiju na nivou nacije i da li podrška NATO-u raste i postaje većinska".

Kada govorimo o vladavini prava, ranije su se predstavnici nekih zemalja članica, poput Njemačke, žalili da im u pregovorima sa EU, Vlada kao gotove servira otvorene predmete za visoku korupciju i organizovani kriminal koji kasnije padaju na visim sudskim instancama. Da li je to nešto što će biti tolerisano?

"Pa, nisam sigurna o kojim konkretno slučajevima govorite u pregovorima sa EU".

Vrlo je mali broj takvih procesa.

"Ali, kao što sam rekla na početku, imate jedan broj slučajeva koji dugo traju, a tiču se visoke korupcije i organizovanog kriminala. Ako biste riješili neke od njih to bi bilo važno da bi se demonstriralo vašim građanima, a to je i najvažnije, da te nove insticucije zapravo funkcionišu i donose pravdu, umjesto toga da samo postoje na papiru. Tako da je važno imati institucije, ali je mnogo važnije da one donose pravdu. Rekla bih da ima napretka u obračunu sa krijumčarima narkoticima, sa onima koji zloupotrebljavaju vašu teritoriju zarad ostvarivanja sopstvene dobiti, ali i u tom dijelu ima prostora da se učini više".

Iako se akcenat stavlja na vladavinu prava, podršku javnosti članstvu u NATO-u... prisutno je uvjerenje da je presudan politički momenat. U kojoj će mjeri pozivnica zavisiti od odnosa SAD i EU sa Rusijom, u svijetlu krize u Ukrajini?

"Ovdje se ne radi o Rusiji, već o Crnoj Gori. Ovdje se radi o snazi crnogorske demokratije, snazi njenog interesa i posvećenosti da ispuni prava i odgovornosti demokratski čiste zemlje članice NATO. Tako da nećemo donositi ovu odluku u zavisnosti od spoljnih fatkora već na osnovu progesa koji je postigla Crna Gora i njene posvećenosti da bude u ovoj porodici zemalja, preuzimajući time svečanu zakletvu da brani nas i da ima nas koji vas branimo. Ovo je vrlo ozbiljno pitanje i tiče se našeg odnosa, a ne bilo koga sa strane".

Vladini zvaničnici, uključujući ministra pravde Duška Markovića, tvrde da Moskva podržava anti-NATO napore. Da li je crnogorska Vlada sa vama podijelila ta saznanja, detalje?

"On je očigledno objelodanio takvu zabrinutost. Ne bi bio prvi put da sile spolja, koje ne podržavaju širenje NATO, pokušavaju da manipulišu debatom unutar zemlje, ali mi želimo da vidimo da ovu odluku donesu građani Crne Gore iz crnogorskih razloga, bez miješanja bilo koga sa strane".

TV Vijesti je prije četiri mjeseca iz pres službe predsjednika Francuske, Fransoa Olanda, saopšteno da u Alijansi postoji saglasnost da nijedna od četiri zemlje koje su kandidati za članstvo nijesu spremne da se pridruže NATO-u. Da na tu temu postoji debata potvrdio je i Stopltenberg. Nadate li se uprkos tome konsenzusu kada je u pitanju odluka o pozivu Crnoj Gori do kraja godine?

"Ono čemu se ja nadam jeste to da oni u Crnoj Gori koji žele da ova zemlja ispuni veoma visoke standarde članstva u NATO, nastave da rade težak posao, da ovu zemlju učine dovoljno jakom, dovoljno čistom, dovoljno demokratskom da dobije poziv i da građani Crne Gore rasprave između sebe i odluče da li je to ono što žele. I ako dođete do zaključka da više od polovine vašeg građanstva to želi i ako postignete napredak u skladu sa zahtjevima o kojima smo danas razgovarali, onda ćete imati čvrstu poziciju kada se bude odlučivalo o tome krajem godine. SAD još nije donijela odluku, mi želimo da vidimo još napretka; mislimo da napretka ima, ali jednako je važna debata unutar zemlje o tome da li je to ono što stvarno želite".

U izvještaju Stejt Dipartmenta nedavno je konstatovano da u Crnoj Gori kontinuirano propada okruženje za NVO i medije. Ako je tako kako tvrdite, a ranije ste nakon sastanka sa predsjednikom crnogorske Skupštine izjavili da NATO zahtijeva čistu demokratiju, je li moguće da zemlja dobije pozivnicu, a da nije riješila ovakve probleme?

"Već nekoliko godina govorimo o medijskom ambijentu, o potrebi da se obezbijedi prostor za iznošeje svih mišljenja. Bila je to jedna od glavnih tema o kojoj sam govorila sa premijerom prošle godine, a ponovo smo je pokrenuli i ove. Mišljenja smo da se ambijent unapređuje, da je stepen tolerancije viši za različita mišljenja. Tako da nas raduje procesuiranje onih koji su napadali novinare i to su stvari koje se moraju nastaviti. Ova zemlja mora biti potpuno oslobođena nasilja nad novinarima i onima koji imaju opozicione stavove. Nije lako biti na meti kritike, nikome to nije lako, ali suština demokratije je u tome. U slobodi govora".

Konstatujete poboljšanje, ali u izvještaju Stejt Dipartmenta za 2014. koji sam sada citirao, navodi se da je bilo slučajeva progona novinara i neuspjelih pokušaja da se razriješi nekoliko prethodnih takvih slučajeva. Takođe notirate da je bilo vladinih i kvazi zvaničnih napada na lidere nevladinih organizacija od strane medija pod vladinom kontrolom.

"Ponavljam, nastavljamo da iznosimo našu zabrinutost, ja sam danas iznijela zabrinutost u vezi sa time da su napadi na medije neprihvatljivi u demokratiji. Iako nije lako biti na meti kritike,i to je dio posla kada ste lider u demokratskom društvu, bez obzira da li pripadate vladajućoj stranci ili ste u opoziciji".

A šta kažete na tvrdnje dijela opozicije, čak i onog dijela koji je pro-NATO, da aktuelna vlast NATO proces postavlja kao centralno državno pitanje isključivo radi samoodržanja, dok na drugoj strani suspenduje slobode i potčinjava institucije koje vi smatrate stubovima demokratije. Dakle, da na spoljno političkom planu vuče poteze koji zadovoljavaju interese međunarodnih centara, a da se zauzvrat zatvaraju oči pred partitokratskim uređenjem i zloupotrebama na unutrašnjem planu koje koče stvarnu demokratizaciju crnogorskog društva.

"Mi se zasigurno nećemo miješati u vašu unutrašnju politiku. Ali svaki standard koji se stavlja ispred zemlje kandidata uključujući i Crnu Goru tiče se mjerenja demokratskog razvoja. Iz tog razloga toliko institiramo na napretku u oblasti vladavine prava, da zemlja napreduje u obračunu sa korupcijom, kriminalom i da postoje jake insitucije kao što su slobodni mediji, nevladine organizacije... To su demokratije koje želimo u našoj porodici. Dakle, ne želimo da se ovo pretvori u političku utakmicu među partijama, već želimo da gledamo na zemlju kao cjelinu. Želimo da vidimo da je većina građana Crne Gore spremna da nastavi sa teškim poslom daljeg demokratskog razvoja. I da vidimo i da li vi kao zemlja želite da budete u NATO-u".

Na tapetu je bila i reforma obavještajnog sektora i sistema odbrane. Sa tim u vezi da li Crna Gora u ovom trenutku čini dovoljno na identifikaciji radikalnih islamističkih grupa i pojedinaca. Kolika je realna opasnost da terorizam ozbiljnije zapljusne i Balkan?

"Crna Gora sve više jača kao partner u bezbjednosnoj oblasti. Prije svega, jako puno je urađeno na reformi vaših odbranbenih struktura, kako bi se vaša vojska učinila modernijom, upotrebljivijom, spremnijom da brani zemlju. Takođe je mnogo je urađeno u smislu pročišćavanja obavještajnih službi od stranog upliva. Bili ste jak partner, bilo da se radi o velikom broju crnogorskih vojnika koji su raspoređeni sa nama u Avganistanu ili u dijelu donošenja legislative koja se tiče boraca na stranim ratištima, kako bi se obezbijedilo da u zemlji ne bude moguća regrutacija tih ljudi. Ovo je izazov za sve nas. Ovo je izazov za SAD, ovo je posebno izazov na Balkanu da se obezbijedi da regrutacija, finansiranje ne mogu biti mogući ovdje, i svi moramo zajedno radimo na tome. Nije to izazov samo u Crnoj Gori, već svuda. I prilikom ovog obilaska šest zemalja o tome ću razgovarati sa predstavnicima svih vlada".

( Vijesti online, TV Vijesti/Petar Komnenić )