Cipras: Grexit sada predstavlja prošlost

Lideri eurozone su danas u Briselu postigli nagodbu da Grčka ostane članica zone eura i uz zahtjevane drastične reforme i uštede dobije od Evropske unije podršku od 80 milijardi eura da bi oporavila svoju privredu i državu i mogla da otplaćuje dug od 250 milijardi eura.

Kako je poslije zasjedanja šefova država ili vlada zone eura izjavio francuski predsjednik Fransoa Oland, parlament u Atini mora do srijede da usvoji više temeljitih mjera za reforme i budžetske uštede da bi se krenulo u pregovore o programu podrške i da dobije hitnu finansijsku podršku za otvaranje banaka i plaćanje dugova koji dospijevaju u julu i avgustu.

Grčki premijer Aleksis Cipras je, na osnovu jutros sklopljene nagodbe, preuzeo obavezu da se od privatizacije grčkih državnih preduzeća i druge imovine stvori fond od 50 milijardi eura, sa sjedištem u Atini, koji će biti jemstvo za otplatu dugova, ali iz kojeg će se takođe finansirarati projekti za ozdravljenje i rast privrede, bez čega Grčka ne bi mogla dugoročno da plati dugove, kako je predočio francuski predsjednik.

Mjere koje sadrži sporazum Grčke i Eurozone, usvojene danas, poslije 17 sati pregovora u Briselu, "stvoriće recesioni pritisak, ali Grexit (izlazak Grčke iz zone eura) predstavlja prošlost", izjavio je premijer Aleksis Cipras novinarima u sjedištu EU.

"Šest mjeseci smo vodili tešku bitku i borićemo se do kraja da bismo došli do najboljeg i da bi Grčka stala na noge", rekao je Cipras poslije samita Eurogrupe.

"Bili smo pred teškim odlukama, teškim dilemama, da bismo spriječili da prevladaju ekstremni elementi", rekao je premijer.

Cipras je istakao da odluka samita Eurogrupe zadržava stabilnost javnih finansija Grčke.

Ali, rekao je Cipras, sprovođenje dogovorenih mjera biće veoma teško. "Sav teret biće raspoređen uz socijalnu pravdu, i ovog puta će ga ponijeti i oni koji su ga do sada izbjegavali".

"Grčka će nastaviti da se bori da bismo se vratili u razvoj. Poruka dostojanstva koju smo poslali čitavoj Evropi i svijetu je naše važno dostignuće, poruka promjene u čitavoj Evropi... Suverenitet naroda smo već izborili, a borićemo se i za izgubljeni državni suverenitet", zaključio je Cipras.

Oland je dodao da će upravo u tom cilju Grčka dobiti 34 milijarde investicija iz EU fonda od 320 milijardi eura za pospješenje privrednog rasta i zapošljavanja u Uniji.

Francuski predsjednik je dodao Grčka nije htejla da nastavi saradnju i traži pozajmice od Međunarodnog monetarnog fonda(MMF), ali su partneri u eurozoni Ciprasa uspjeli da uvjere da je za obje strane bolje da i MMF bude jemstvo za pozajmice koje će Grčka dobiti od EU.

Sporazum o hitnoj finansijskoj podršci i pregovorima o sveokupnom programu podrške oporavka Grčke sadrži i određene olakšice i produžetak rokova za otplatu grčkog duga.

Cipras je naglasio da je "bitka bila teška i biće teška". "Narod mora podržati naše napore", rekao je Cipras i dodao da to znači dalje stezanje kaiša za stanovništvo, ali je podvukao da se "Grčka mora boriti i dalje protiv oligarhije koja je zemlju gurnula u ovakvu situaciju.

"Borili smo se da isposlujemo najbolje moguće rješenje i danas postignuto rješenje omogućava Grčkoj da očuva finansijsku stabilnost i da joj obezbijedi srednjoročno finansiranje", istakao je grčki premijer.

Međutim, oštri uslovi koje nametaju međunarodni kreditori, na čelu sa Njemačkom, mogli bi dovesti do pada vlade premijera Aleksisa Ciprasa i izazvati gnjev u Grčkoj.

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je danas da je pred Grčkom i njenim evropskim partnerima dug put pun izazova prije nego što finalizuju treći program pomoći za Atinu, nakon što su maratonski pregovori ij strane okončani dogovorom.

"Put će biti dug, a sudeći po noćašnjim pregovorim, i težak", rekla je Merkelova novinarima u Briselu po okončanju 17 sati dugih pregovora, prenosi agencija Frans pres.

Kancelarka je poručila da će savjetovati njemačkom parlamentu da odobri otvaranje pregovora s Grčkom o trećem paketu pomoći, nakon što grčki parlament odobri cjelokupan program i donese prve zakone koji se na njega odnose.

Merkelova nije precizirala kada bi moglo doći do glasanja u njemačkom parlamentu, ali je rekla da će parlamentarnom komitetu podnijeti pozitivan izvještaj ove nedjelje. "Bolje je ne vraćati zakonodavce s ljetnjeg odmora prije nego što zakoni u Grčkoj budu izglasani", navela je ona.

Grčka je sebi otežala uslove kroz oštar pad ekonomije u posljednjih šest mjeseci, kao i kroz zatvaranje banaka u posljednje dvije nedjelje, rekla je Merkelova, dodajući da je Njemačka odustala od zahtjeva da Grčka na neko vrijeme izađe iz eurozone ukoliko ne ispuni uslove sporazuma.

"Ne treba nam plan B jer je plan A odobren", dodala je.

Problem Ciprasov sukob s predsjednicom skupštine

"Ljevičarska platforma", dio poslaničke grupe Ciprasove vladajuće stranke Siriza, odmah je pozvala narod da obori sporazum iz Brisela i "sukobi se s memorandumima, neoliberalizmom i štednjom koja je institucionalizovana u eurozoni".

Podršku vladi izrazila je mala opoziciona ljevičarsa stranka "To Potami" (Rijeka) koja je najavila da će u skupštini podržati zakone koji se moraju usvojiti u naredna tri dana da bi briselski sporazum stupio na snagu.

Ta stranka koja je do prošlog vikenda važila za kandidata za vlast u slučaju raspada Ciprasove koalicije, a njen lider, novinar Stavros Teodorakis, za budućeg premijera, danas je saopštila da neće da uđe u vladu.

Podršku Cprasu su izrazile i skoro sve opozicione stranke.

Veliki problem vlade je oštar sukob s predsjednicom skupštine Zoi Konstandopulu koja se, iako iz Sirize, odbijanjem sporazuma iz Brisela "još jedan put svrstrala uz (neofašističku stranku) Zlatnu zoru", izjavio je danas Nikos Filis, predstavnik poslaničke grupe Sirize.

Formalno od Konstandopulu zavisi da li će skupština uspjeti da u zahtjevanom roku od tri dana donese nužne zakone, a ona je sinoć ponovila da nema namjeru da odstupi od svog protivljenja dogovoru s povjeriocima, niti da podnese ostavku na mjesto predsjednice skupštine.

Ukoliko bi odlukom poslanika ipak bila smijenjena, skupština bi, po poslovniku, morala da prekine rad na tri dana radi izbora svog novog šefa, i time bi propustila rok za donošenje zakona, utvrđen sporazumom iz Brisela.

Zoi Konstandopulu je ćerka nekadašnjeg predsjednika Koalicije ljevice i napretka - neposredne preteče Sirize, Nikosa Konstandopulosa, te je njeno postavljanje za predsjednicu skupštine u februaru protumačeno kao uslov da se najveće, Konstandopulosovo krilo Sirize, priključi Ciprasu i podrži ga.

( Vijesti online, Tanjug, Beta )