Grčko "ne" na referendumu se pretvorilo u Ciprasovo "da"

Cipras u parlamentu može da računa na podršku opozicije, ali je sigurno da će nakon ovoga njegov položaj bit oslabljen

59 pregleda9 komentar(a)
Aleksis Cipras, Foto: Reuters
10.07.2015. 23:04h

Predlog Grčke vlade koji treba da posluži kao osnova za pregovore sa međunarodnim kreditorima odobren je na nivou odbora u grčkom parlamentu, a večeras do kasno u noć je trajala debata poslanika uoči glasanja koje se očekivalo u ranim jutarnjim satima.

Uprkos tvrdnjama premijera Aleksisa Ciprasa i novog grčkog ministra finansija Euklida Cokolotusa da vlada nije popustila pod pritiscima kreditora, predlog koji uključuje smanjenja penzija i povećanje poreza, naišao je na neodobravanje kod velikog broja poslanika.

Cipras, koji je kazao da je ubijeđen da može očekivati da će evropski partneri pristati na "značajno restrukturiranje duga", pozvao je poslanike iz njegove Sirize da podrže paket reformi kako bi spasili zemlju od finansijskog sloma.

Pozvao ih je da pomognu Grčkoj da ostane u eurozoni, ali se suočio sa otporom poslanika, naročito ljevičara, koji su bili zatečeni zbog njegovog prihvatanja prethodno odbijenih mjera štednje.

On je rekao da je vlada suočena sa "ključnim odlukama" i da mora da teži dogovoru.

"Imamo mandat grčkog naroda da postignemo bolji dogovor od ultimatuma eurogrupe", kazao je. "Nemamo mandat da izvedemo zemlju iz eurozone".

Novi paket reformi veoma je sličan uslovima koje je Grčka odbacila na referendumu prošle nedjelje. Pet članova Sirize je potpisalo pismo u kojem kažu da je bolje da se vrate na drahmu nego da prihvate nove mjere štednje bez ikakvog otpisa duga.

"Predlozi nijesu kompatibilni sa programom Sirize", kazao je za Rojters ministar energetike Panagoitis Lafazanis, koji pripada frakciji krajnje ljevice.

Međutim čak i sa pobunom u redovima njegove stranke, Cipras je bio uvjeren da će imati podršku opozicionih poslanika, ali će njegova politička pozicija biti znatno oslabljena. Poslanici partije To Potami i Nove demokratije su obećali da će ga podržati.

Bivši ministar finansija Janis Varufakis, koji je svojim stavom udaljio mnoge partnere iz eurozone, kazao je u saopštenju da podržava napore za ponovne pregovore o grčkom dugu ali da neće prisustvovati sjednici u parlamentu "iz porodičnih razloga", prenio je Rojters.

Nova ponuda Atine uključuje smanjenje potrošnje na odbranu, privatizaciju državne imovine poput luke Pirej i regionalnih aerodroma, povećanje poreza i smanjenje penzija.

"Ne" na referendumu se pretvara u Ciprasovo "da", kazao je analitičar Komercbanke Markus Koh.

"Izgleda da je premijer napravio dobar izbor između njegove partije i interesa Grčke", navodi se u uredničkom komentaru dnevnog lista „Katimerini“.

Urednik ekonomske redakcije BBC Robert Peston takođe primjećuje da je Cipras prihvatio manje više iste uslove koji su odbijeni na referendumu, ali ističe da ukoliko ne bude pronađen način da se grčke banke otvore u narednih par dana onda će se grčka ekonomija urušiti tako da joj ne može pomoći nikakav dogovor koji bi mogao biti postignut tokom vikenda.

U međuvremenu evropske zemlje su različito reagovali na ponudu Atine. Njemačka je bila krajnje uzdržana, a portparol ministarstva finansija je kazao da nikakvo smanjenje duga ne dolazi u obzir.

Francuski predsjednik Franosa Oland je sa druge strane naveo da je ponuda „ozbiljna i kredibilna“.

Šef Eurogrupe Jerun Dijselblum je kazao da je to „temeljan tekst“, ali je odbio da ulazi u detalje. Dijselblum, predsjednik EK Žan Klod Junker, predsjednik ECB Mario Dragi i šefica MMF-a Kristin Lagard su razgovarali o planu na telefonskoj konferenciji.

Ministri finansija članica eurozone će se sjutra sastati kako bi odlučili da li da preporuče ponovno otvaranje pregovora. Jedan zvaničnik EU je za Rojters kazao da će razgovarati i o tome da li je Grčkoj neophodno smanjenje duga.

Povjerioci: Grčki predlog pozitivan i osnova za pregovore

Grčki kreditori, koji su razmotrili novi predlog koji je podnijela grčka vlada, ocijenili su taj predlog kao pozitivan, smatrajući da može da bude osnova za pregovore o trećem planu pomoći vrijednom 74 milijardi eura, saznala je agencija Frans pres iz evropskih izvora.

Povjerioci - Evropska unija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond, su "dali pozitivnu ocjenu na predloge reforme koje je Grčka podnijela u četvrtak", izjavio je neimenovani evropski izvor.