Tragedija, farsa, bez hepienda - počela završna faza grčke drame

"Grci danas pitaju šta je bio smisao prošlomjesečne diplomatske predstave: beskrajni sastanci, gruba retorika, napuštanje i raspisivanje referenduma. Odgovor je: manje od ničega. Izazvana je neopisiva šteta po grčku privredu bez ikakve svrhe. Ciprasova teško ponižena figura je rezultat događaja u posljednje dvije nedjelje, i on treba da plati visoku političku cijenu", smatra "Gardijan"

27 komentar(a)
10.07.2015. 15:05h

Pet mjeseci rizične politike izazvalo je neizrecivu štetu po grčku ekonomiju bez ikakve potrebe, piše britanski list "Gardijan" na svom sajtu povodom odluke Vlade u Atini da u velikom obrtu, čak i protiv odluke naroda koju je sama tražila na referendumu, prihvati sve zahtjeve povjerilaca, da bi dobila nov, treći paket kreditne pomoći.

"Dijelom tragedija, dijelom farsa, bez hepienda - počela je završna faza grčke drame", piše list u analizi pod naslovom "Cipras vitlao sabljom dok se nije istupila - i to zašto?".

Tragedija je to što na vidiku nema kraja stradanju grčkog naroda čija se privreda smanjila za 25 odsto za pet godina i ponovo se vratila u recesiju kada su banke prije dvije nedjelje zatvorile vrata.

Šteta prouzrokovana brzim potonućem u bezgotovinsku privredu polu-trampe će biti duboka i dugotrajna. Biće potrebni mjeseci, ako ne i godine da se ta šteta popravi, čak i ako bi se povela politika u korist privrednog rasta, piše list.

"To, nažalost, neće biti slučaj. Grčka se sada suočava s novim talasom politike štednje - povećanja PDV-a, smanjenja plata u javnom sektoru, manje izdašnih penzija, što će zakočiti privrednu aktivnost. Taj pristup je pokušan u više navrata u proteklih pet godina i svaki put je propao. To će se dogoditi ponovo", procjenjuje "Gardijan".

List piše da je Grčka kao Sizif, kralj Korinta, koji je, po legendi, razljutio bogove i bio je osuđen da gura ogroman kamen na vrh brda. Kada god bi se Sizif približio vrhu, stijena bi mu iskliznula iz ruku i skotrljala se na dno padine, te bi morao da je ponovo gura uzbrdo.

"Aleksis Cipras je takođe naljutio bogove, u ovom slučaju Evropsku komisiju, Evropsku centralnu banku i Međunarodni monetarni fond, i većinu ostalih 18 zemalja-članica euro-grupe. Njegova kazna za pet mjeseci prkosa će biti da se grčka stijena zamijeni još većom", ukazuje "Gardijan".

I tu se tragedija pretvara u farsu, piše list, jer su uslovi koje je Cipras sada spreman da prihvati, zapravo oštriji od onih koje je odbacio prije dvije nedjelje i zapanjio Evropu stavljajući uslove iz ponude na referendum.

To je, piše britanski list, izgledalo kao smio, čak i nepromišljen potez. ECB je odmah zaustavila svoju hitnu podršku bankama Grčke i granice podizanja gotovine je stavljena na 60 eura dnevno. A kada se i privreda Grčke zaustavila, evropski lideri su upozorili da glas na referendumu za odbijanje paketa štednje, praktično znači glas da se napusti jedinstvene valuta.

Ipak, uprkos svemu, Grčka je velikom većinom baš tako glasala. Cipras je to tražio, i to je i dobio. Ali, ako je mislio da će primorati povjerioce da ponude ustupke, pogriješio je, piše "Gardijan".

"Izbor pred Ciprasovom vladom je ove nedjelje bio jednostavan: predaja ili napuštanje eura. On je odlučio da na Partenonu istakne bijelu zastavu", ukazuje list.

"Grci danas pitaju šta je bio smisao prošlomjesečne diplomatske predstave: beskrajni sastanci, gruba retorika, napuštanje i raspisivanje referenduma. Odgovor je: manje od ničega. Izazvana je neopisiva šteta po grčku privredu bez ikakve svrhe. Ciprasova teško ponižena figura je rezultat događaja u posljednje dvije nedjelje, i on treba da plati visoku političku cijenu", smatra "Gardijan".

Sada, u teoriji, postoji šansa da euro-grupa kaže da grčka predaja nije dovoljno ponizna, i da zatraži još više kaznenih mjera, prije no što preporuči da Grčkoj bude dozvoljeno da ostane u klubu.

To se, međutim, neće desiti, smatra britanski list, jer mnogo je političkog pritiska da euro ostane netaknut, da se odlaskom Grčke ne bi pokazao neuspjeh tog projekta i da se ne bi postavio presedan.

Grčka će dobiti neke olakšice duga, ali "ne zato što povjerioci misle da nešto duguju Ciprasu", već zato što je svima jasno da su izgledi grčkog duga sve neodrživiji, jer je već dostigao 175 odsto bruto domaćeg proizvoda, a privreda nazaduje, te "čak i tvrdokorni u Njemačkoj priznaju da nešto mora da se uradi".

Olakšanje tereta duga, međutim, vjerovatno neće donijeti neku veliku razliku. Grčka će tako ostati u zoni eura, a povećanje poreza i smanjenje plata neće donijeti obećan ekonomski oporavak.

"Treći paket pomoći neće biti uspješniji nego prethodna dva. Kada dođe sledeća epizoda krize, a doći će, Grci će se setiti trenutka kada je njihova vlada imala izbor između štednje i eura, i pitaće se da li je dobro odabrala", zaključuje "Gardijan".

Galerija