Štrajk izvjestan, Vlada se pravda diktatom MMF-a

Izmjene zakona o penzionom osiguranju diktat je Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske unije, kazao je juče na sastanku sa sindikatima ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić braneći predloženi nacrt izmjena koji otežava i ponovo diže granicu za odlazak u penziju, obesmišljava beneficirani radni staž i uvodi nova ograničenja za korišćenje porodičnih i invalidskih penzija.

To je ministar kazao juče na zajedničkom sastanku sa oko stotinu sindikalaca, članova Skupštine Saveza sindikata i Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata. Generalni sekretari oba sindikata su nakon sastanka kazali da će Vladi još jednom predati svoju listu minimalnih zahtjeva, a ako ih Vlada odbije, kreću sa prikupljanjem potpisa za organizovanje referenduma o ovom zakonu i pripremama za generalni štrajk. Većina predstavnika najvećih sindikalnih organizacija je na sastanku rekla da su spremni za generalni štrajk.

Ministar je nakon sastanka kazao da neće povući sporni Nacrt zakona, iako je tokom sastanka u jednom trenutku burne rasprave to i ponudio. On je naveo i da su predlozi sindikata vraćanje na staro, da povećavaju buduće iznose za isplate penzija, što ugrožava vladine finansije i da to neće prihvatiti MMF i EU od kojih Vlada mora da traži saglasnost.

Nijedan sindikalac nije podržavao stav ministra da je otežavanje uslova za odlazak u penziju put za stabilne javne finansije i da će jedino to da odobre MMF i EU, već su svi burno reagovali na ovu njegovu izjavu navodeći da MMF traži stabilne javne finansije, ali ne i kako će se doći do njih. MMF Vladi već godinama predlaže da smanji javne rashode, broj funkcionera i zaposlenih u javnoj upravi, kvalitetnije naplaćuje javne prihode, da ne gradi autoput, pa i da spriječi prerani odlazak u penziju. Vlada je jedino prihvatila ovo posljednje.

Sindikalci su predložili da se naplati poreski dug od preko 500 miliona, da se od privilegovanih poslodavaca i biznismena naplate puni porezi i doprinosi, da se suzbije rad na crno, operezuje luksuz, smanji broj državnih funkcionera i njihove privilegije, kazne funkcioneri zbog čijih grešaka država gubi milione,...

“Da ste mojoj babi dali da se za deset godina zaduži tri milijarde, napravila bi bolju državu”, kazao je jedan od sindikalaca.

Nacrt predviđa da je za buduće odlaske u punu penziju potrebno ispuniti oba uslova - 40 godina staža i 65 godina života. Ukoliko ne ispunjava ova oba uslova, zaposleni bi mogao otići u penziju sa 67 godina života i najmanje 15 godina staža, a ranije samo ako ispunjava strože uslove za invalidsku penziju. Takođe, značajno su zaposlenima smanjili koristi od beneficiranog radnog staža i ukidaju računanje radnog staža za koji nije uplaćeno osiguranje (staž na birou rada, povoljniji staž za invalide...), takođe stroži su uslovi za dobijanje prava na porodičnu penziju.

Sindikati su ponudili četiri uslova od kojih, kako najavljuju, neće odustati, a to su da su uslovi za odlazak u penziju 40 godina staža ili 65 godina života, da se za osnovicu obračuna penzije koristi 20 najboljih godina staža po osiguranika, a ne svih 40 godina, kao i da se povećaju najniže penzije na 80 odsto minimalne zarade, odnosno na 55 odsto prosječne zarade kada je u pitanju starosna penzija ostvarena na osnovu 40 godina staža. Minimalna starosna penzija sada je 125 eura, a prema predlogu sindikata, na sadašnji iznos minimalne zarade od 193 eura, minimalna penzija bi bila 154 eura.

Ukoliko bi se minimalna zarada povećala na predviđenih 250 eura, minimalna penzija bi bila 200 eura. Minimalna penzija na 40 godina staža sada iznosi oko 150 eura, dok bi prema ovom predlogu bila povećana na oko 280 eura.

Ministar je na kraju kazao da će Vladi poslati svoj Nacrt, ali i primjedbe sindikata pa “neka ona odluči”.

Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica kazao je nakon sastanka da su dali još jednu šansu socijalnom dijalogu i da je “loptica” sada u dvorištvu Vlade. Kazao je da će Vladi poslati svoje predloge sa obrazloženjima.

“Ne odustajemo od svojih zahtjeva i od odgovora Vlade zavise naši dalji koraci”, rekao je Zarubica.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da neće odustati od svojih zahtjeve i da u narednim danima očekuju odgovor Vlade.

Ako dogovor ne urodi plodom, Keković je kazao da slijede inicijativa za referendum o zakonu, pa generalni štrajk. On je naveo da ovakav penzioni sistem koji se predlaže ne odgovara ni radnicima ni penzionerima, zbog čega očekuje njihovu podršku u daljim aktivnostima.

Kako raste javni dug, raste i granica za odlazak u penziju

Predstavnici ministarstva navodili su na sastanku države EU u kojima se takođe ide u penziju sa 65 ili 67 godina života i 40 godina staža, a zatim su predstavnici sindikata navodili države gdje se u penziju ide sa 60 ili 62 godine, a vatrogasci, vojnici, policajci, rudari, metalci, balerine od 45 do 55 godina života. Uporedili su i da je granica za odlazak u penziju veća ako je i javni dug te države veći.

Komentari sindikalaca bili su i da radnici i penzioneri nijesu krivi za ovoliki javni dug države već državni funkcioneri i biznismeni kojima nijesu naplaćivali poreze, tako da oni treba i da snose te poslijedice.

“Da ste mojoj babi dali da se za deset godina zaduži tri milijarde, napravila bi bolju državu”, kazao je jedan od sindikalaca.

Da li će funkcioneri vratiti nacionalne penzije

Sindikalci su pitali ministra i njegove kolege koliko su lično spremni da se žrtvuju da “stabilizuju javne finansije”, kao i da li će izmjenama zakona biti ukinute privilegije poslanika i vladinih funkcionera, da li će vratiti “nacionalne penzije” od hiljadu eura koje primaju za samo osam godina staža na funkciji, dok sada radnike i njihovu djecu tjeraju da rade do 67 godine za penzije od 150 i 200 eura.

“Da li vi mislite da medicinska sestra može da radi sa 67 godina starosti? Ko će biti kriv ako u tim godinama napravi grešku i ugrozi nečiji život? Da li će odgovarati kao i ministar koji pogriješi za 115 miliona?, pitala je jedna od predstavnica sindikata zdravstva, ali je ostala bez odgovora.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )