EP usvojio rezoluciju o Srebrenici, kritike Rusiji zbog veta
Gotovo svi poslanici su tokom današnje debate govorili o potrebi pomirenja i izgradnji zajedničke budućnosti, ukazujući da je i Evropska unija, nastala na ruševinama Drugog svjetskog rata, primjer da je to moguće
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su danas Rezoluciju o Srebrenici.
U Rezoluciji se oštro osuđuje zločin u Srebrenici, koji se u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označava kao genocid.
Tokom jutrošnje rasprave, predstavnici Evropske komisije i poslanici EP-a kritikovali su ruski veto na predlog britanske rezolucije o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Evropski komesar za socijalna pitanja Ginter Etinger je u ime Evropske komisije izrazio žaljenje zbog toga što je Rusija sinoć uložila veto u SBUN.
On je istakao da Komisija snažno podržava predlog rezolucije EP i da sve zemlje Zapadnog Balkana treba da zajedno rade na pomirenju i ostvarivanju evropske perspektive. “Komisija će pomoći Bosni i Hercegovini i svim državama u regionu da se integrišu u EU i ostvare bolju budućnost za svoju djecu”, kazao je on.
Oštru osudu ruskog veta izrazilo je tokom polusatne rasprave nekoliko poslanika, uključujući Tanju Fajon i Davora Plenkovića, koji su istakli da je tim važnije da rezolucija EP danas bude usvojena.
Poslanik Ivan Jakovčič, koji je inicijator rezolucije, je istakao da ona nije uperena protiv Srbije i srpskog naroda, već je cilj da se obezbijedi da se takav zločin više ne ponovi. “U ratu su svi činili zločine, pa i pripadnici mog naroda”, rekao je hrvatski poslanik i dodao da je dobro i važno što će premijer Srbije Aleksandar Vučić prisustvovati komemoraciji žrtvama Srebrenice u Potočarima u subotu.
Gotovo svi poslanici su tokom današnje debate govorili o potrebi pomirenja i izgradnji zajedničke budućnosti, ukazujući da je i Evropska unija, nastala na ruševinama Drugog svjetskog rata, primjer da je to moguće.
Jedan od rijetkih disonantnih glasova čuo se od strane slovačkog poslanika sa krajnje ljevice Miroslava Ransdorfa, koji je za rat u BiH okrivio Sjedinjene Američke Države, a za srebreničku tragediju komandanta bosanskih snaga Nasera Orića.
U nacrtu koji je nastao usaglašavanjem predloga koji su juče podnijeli predstavnici sedam poslaničkih grupa (narodnjaci, socijalisti, liberali, zeleni, konzervativci i dvije manje euroskeptične stranke) oštro se osuđuje zločin u Srebrenici, koji se u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označava kao genocid.
Kao odgovorne za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice, nacrt označava "snage bosanskih Srba pod komandom generala Ratka Mladića, uz učesće paravojnih i neregularnih jedinica".
"To je najveći ratni zločin koji se desio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", piše u predlogu rezolucije.
U usaglašenom tekstu se podsjeća da se oko 1 200 Srebreničana još vode kao nestali, kao i da su na hiljade žena i djece deportovane, a mnoge žene su i silovane.
"Tragični događaji u Srebrenici su ostavili duboke emocionalne ožiljke i stvorili dugotrajne prepreke političkom pomirenju naroda Bosne i Hercegovine", piše u tekstu.
Ističe se i suodgovornost Ujedinjenih nacija, koje nisu ispunile mandat da zaštite stanovnike "zaštićenih zona".
U predlogu rezolucije se najoštrije osuđuje ne samo genocid u Srebrenici, nego i svi ostali zločini u ratu u bivšoj Jugoslaviji, a porodicama žrtava se upućuju izrazi saučesća.
"Evropski parlament najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici i svečano objavljuje da se tako jeziv zločin nikada ne smije ponoviti i da će učiniti sve što je u njegovoj moći da se ne ponovi; odbija se svako poricanje, relativizacija i neistinito tumačenje genocida", ističe se se u dokumentu.
Od političkih lidera u BiH se zahtjeva da priznaju događaje iz prošlosti i da zajedno rade da obezbijede bolju budućnost svim građanima, a od susjednih država , ali i vjerskih lidera, umjetnika, radnika u kulturi i predstavnika civilnoj društva se traži da im u tome pomognu.
Parlament podvlači posvećenost Evropske unije evropskoj perpektivi i pridruživanju BiH i svih država Zapadnog Balkana i naglašava važnost regionalne saradnje u tom procesu.
"EP pdstiče razvoj obrazovnih i kulturnih programa koji promovišu razumijevanje uzroka takvih zlodjela, i podižu svijest o potrebi održanja mira i promovišu ljudska prava i međuvjerska tolerancija" , kaže se na kraju, uz posebnu podršku "Majkama Srebrenice i Žepe" na podizanju svijesti građenju osnova za pomirenje.
( Tanjug )