Ekonomija i NATO: "Članstvo podstrek stranim investitorima"

Ekonomski efekti članstva u Alijansi ne mogu se brzo osjetiti, a učlanjenje Crne Gore u NATO bio bi podstrek stranim investitorima i referenca koja preporučuje malu zemlju, poručeno je na NATO Biznis Forumu. Prema riječima nacionalnog koordinatora za NATO, Veska Garčevića, NATO nije finansijska organizacija i možda ekonomski efekti članstva nijesu oni koji se mogu osjetiti vrlo brzo. „Ali svi pokazatelji ukazuju da su ti efekti, dugoročno gledano, vrlo pozitivni i da direktne strane investicije skaču kao rezultat shvatanja potencijalnih investitora da zemlja postaje sigurnija, ekonomski sistem stabilniji i da je pogodniji i otvoreniji za direktne strane investicije“, rekao je on. Garčević je rekao da je analiza profesora ekonomije u Americi pokazala da, od svih 12 država koje su poslije pada Berlinskog zida ušle u NATO, jedino u Hrvatskoj nije zabilježen porast stranih investicija nakon ulaska u Alijansu, što je rezultat finansijske krize u kojoj se država nalazila. Sve ostale države, kazao je on, imaju skok stranih direktnih investicija, koji se bilježi kroz procentualno učešće stranih direktnih investicija u bruto nacionalnom dohotku, od 3,36 odsto do 12,06 odsto u Bugarskoj, u Albaniji od 3,72 do 9,12 odsto ili sa 6,23 do 9,88 odsto u Mađarskoj. Pomoćnik ministra finansija, Marija Radenović, ocijenila je da bi učlanjenje Crne Gore u NATO bio dodatan podsrtek za strane investitore, „odnosno ojačalo bi percepciju investitora da je Crna Gora bezbjedna destinacija za njihovo ulaganje“.

Kako je rekla, za Crnu Goru strane direktne investicije imaju veliki značaj, jer je zemlja bogata ogromnim potencijalima koji su u značajnoj mjeri neiskorišćeni, a u trenutnim ekonomskim uslovima ne raspolažemo dovoljnim sopstvenim kapacitetom. „Tako da strane direktne investicije imaju veliki značaj za crnogorsku ekonomiju kao malu i otvorenu, i znače dugoročnu garanciju za otvaranje novih radnih mjesta, povećanje proizvodne i izvoza“, kazala je ona. Direktorica Philip Morris Montenegro, Svetlana Vuksanović, rekla je da se standardi koji se moraju ispuniti o NATO-u u velikoj mjeri poklapaju sa standardima koje od nas zahtijeva Evropska unija (EU). „Članstvo u NATO nije uslov za članstvo u EU, ali jeste pokazatelj da ste na jako dobrom putu kad je riječ o EU integracijama“, rekla je ona. Vuksanović je kazala da američki kapital nije toliko prisutan u Crnoj Gori, odnosno nije u prvih deset, navodeći da američke investicije, kao i druge, privlači poslovni ambijent, pod kojim se, prije svega, podrazumijeva sigurnost. „Poslije toga, atraktivna poreska politika je nešto što privlači strane investicije, uz to, predvidivost i psotupnost promjena koje su neminovnost u današnjem vremenu, ali to treba da bude postupno i predvidivo stranim investitorima da bi došli“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, jedan od razloga za to što nema američkih kompanija u poželjnom broju je to što je Crna Gora mlada država, geografski udaljena, pripadala je drugoj državi, i u Americi prosječan stanovnik, pa ni investitori, ne znaju gdje se Crna Gora nalazi. Vuksanović je rekla da bi članstvo u NATO-u doprinijelo vidljovosti Crne Gore. „To ne bi bio dovoljan uslov, to je potreban uslov“. „Po eventualnom ulasku u NATO, postajemo vidljivi velikom broju članica, i dobijamo šansu da promovišemo naše potencijale, kojih dosta imamo, ali možda nijesmo bili u prilici da ih na pravi način predstavimo“, dodala je ona. Garčević je, komentarišući navode protivnika učlanjenja u NATO da bi time bile dovedene u pitanje ruske investicije, rekao da kapital traži sigurnost i da se plasira tamo gdje je sigurno, jer je vođen željom za profitom, koje ne poznaju te vrste političkih ograničenja. „NATO članice su 2013. godine investirale u Rusku Federaciju 60 milijardi USD. Da ih je vodio taj politički princip, nikad ne bi to uradili“, rekao je on, navodeći kao primjer to što je Gasprom sponzor UEFA lige, a da, dodao je, ne govorimo o tome ko je vlasnik kluba Čelzi. Kako je rekao, sve te činjenice ukazuju na to da je ta teza na staklenim nogama i da se ne može braniti. Izvršni direktor Alfa Centra, Aleksandar Dedović, rekao je da Crna Gora može biti članica NATO-a, a da to ne utiče na broj stranih ulaganja, dodajući da strane investicije i ekonomski razvoj Crne Gore zavise od nas, naših resursa i sistema koji budemo postavili. Dedović je rekao da, sve dok ima korupcije i sumnjivih privatizacija, neće biti stranih ulaganja, bez obzira na to da li je zemlja članica NATO-a ili ne. Garčević je odgovorio da smatra da Dedović precjenjuje informisanost stranaca o tome šta se interno u Crnoj Gori dešava. „Oni se ne bude čitajući dnevne novine u Crnoj Gori i ne znaju svaki detalj onog što se ovdje manje ili više detaljno razgovara“. „Ali ono što žele da znaju, prije nego što uopšte razmišljaju da li da ulažu u neku zemlju ili ne, su oni mjerljivi pokazatelji, međunarodno priznati pokazatelji, o tome gdje se jedna država nalazi, a ne kako pojedinci u državi to ocjenjuju“, kazao je on.

Garčević je rekao da je NATO članstvo referenca koja preporučuje, naročito malu zemlju. On je, kaka kaže, siguran da kad američki potencijalni investitor razmišlja da li da investira u Crnu Goru, između ostalog, ono što može biti od uticaja je to da li je zemlja NATO članica ili ne. „Ta činjenica je kod njih vrlo važna u procjeni sugurnosti plasmana kapitala. Jer, ne samo da govori o tome da ste dio neke bezbjednosne organizacije, već dio organizacije koja dijeli određene vrijednosti, koje dijeli i SAD i većina zemalja Evropske unije, i to je njemu jedan od bitnijih faktora za investiranje“, rekao je Garčević. Radenović je rekla da će članstvo u Alijansi uticati na poboljšanje imidža zemlje u međunarodnim krugovima, unaprijediće se međunarodni rejting zemlje, a to može uticati i na unaprijeđenje rejtinga zemlje kod međunarodnih finansijskih institucija i privatnih investitora. Kako je rekla, postoji mogućnost unaprijeđenja kreditnog rejtinga, odnosno pozitivnog doprinosa učlanjenja u NATO kreditnom rejtingu. „Što dalje ima pozitivne reperkusije i na kamatnu stopu, jer što je kreditni rejting zemlje bolji, to je država bolji dužnik i može u pregovorima, prilikom zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala, da ostvari bolje uslove zaduživanja u smislu nižih kamatnih stopa ili dužeg perioda otplate“, pojasnila je Radenović.

( Mina )