Albansko povrće obara cijene na tržištu
Poljoprivrednik Željko Milić kaže da uprkos kvalitetnijoj robi, “mi smo stranci na svom tržištu”
Uvoz voća i povrća iz drugih zemalja je i ove godine jedan od glavnih problema poljoprivrednih proizvođača, koji ukazuju da im ove sezone najveću konkurenciju na tržištu predstavljaju proizvodi iz Albanije.
Poljoprivredni proizvođač Mladen Aligrudić kazao je “Vijestima” da Albanija, koja ima dobru geografsku poziciju, trenutno ima i najjeftiniju radnu snagu i najjeftiniji i najtraženiji proizvod.
“Tamo je ušao strani kapital...Kroz neko vrijeme će biti lideri u regionu i diktiraće cijene. Sve to dovodi do toga, da mi sa našom robom, koja je kvalitetnija, teško možemo da održimo konkurentnost na tržištu”, ocijenio je Aligrudić.
Poljoprivrednik iz Malesije Željko Milić je ocijenio da je uvoz voća i povrća iz Albanije nekontrolisan, istakavši da smo, uprkos kvalitetnijoj robi, stranci na svom tržištu.
“Uvoznički lobi i trgovački lanci imaju samo jedan cilj - da profitiraju. Iz Ministarstva poljoprivrede su, izgleda, nezainteresovani za nas. Prepušteni smo vjetrometini, sa svih strana nas pokušavaju dotući”, kazao je Milić. Aligrudić je ocijenio da je poljoprivredna sezona krenula dobro i da su cijene bile korektne, ali da se ovih dana proizvođači suočavaju sa nemogućnošću plasmana robe.
“ Trgovački lanci i marketi su uvezli robu, a poljoprivrednici su ostavljeni na cjedilu. Bili bi zadovoljni da mogu da plasiraju robu. Sezona je kasnila od 15 do 20 dana u odnosu na prethodnu godinu”, kazao je Aligrudić. Milić tvrdi da se prvo popune tezge robom iz uvoza, pa se dopunjavaju našim proizvodima.
“Kupuje se socijalni mir i zaboravlja da je poljoprivreda veoma važna za razvoj države”, kazao je Milić.
Aligrudić: Povrće u staklenicima sazri 15 dana ranije
On je istakao da su “dobro prošli” poljoprivrendici koji proizvode u plastenicima, jer njihova roba sazri 15 do 20 dana ranije od one na otvorenom prostoru.
“Sad je stiglo i povrće sa otvorenog, a s obzirom na to da ni za turizam ne treba obezbijediti puno robe kao nekad, to dovodi do 'začepljenja' na tržištu. Paprika je, na primjer, 25 centi, kupus 10, a krompir 22 centa. Kao poljoprivrednik mogu reći da nije toliko loša godina, koliko je loš plasman”, istakao je Aligrudić .
( Željka Vučinić )