Tunis: Poslije uvođenja vanrednog stanja pitanja oko javnih sloboda

Proglašenje vanrednog stanja u Tunisu više od nedjelju dana poslije napada u kome je ubijeno 38 turista, pobuđuje strahovanja oko restrikcije javnih sloboda, prenosi agencija Frans pres.

Predsjednik Tunisa Beži Kaid Esebsi proglasio je juče vanredno stanje u zemlji, osam dana poslije krvavog napada naoružanog čovjeka na turiste na plaži jednog tuniškog hotela. Vanednim stanjem daju se dodatna ovlašćenja vojsci i policiji.

Vlasti su takođe otkrile da je mladić koji je izvršio napad radio u turizmu kao animator.

Njegova majka je sa svoje strane rekla da je njen sin volio brejkdens i fudbal i da je bio "žrtva ispiranja mozga".

Vanredno stanje proglašeno je na 30 dana, sa mogućnošću produženja. Uvedeno je kao vanredna mjera zbog opasnosti koje prijete zemlji i "posebne vrste rata" sa kojim se suočava rekao je predsjednik i upozorio da "će se država raspasti" ako se događaji u Susu ponove.

Tunis je već prošao kroz trogodišnje vanredno stanje uvedeno januara 2011. poslije bjekstva predsjednika Zinea el Abidina Bena Alija i pred početak uličnih demonstracija koje su pokrenule "arapsko proljeće". Ukinuto je u martu 2014. godine.

Poslije revolucije, Tunis se sve više suočava s porastom džihadističkih napada, koji su odgovorni za ubistvo više desetina vojnika i policajaca.

Vanrednim stanjem dozvoljava se vlastima da zabrane štrajkove i okupljanja koja bi mogla da izazovu provokacije ili nerede, takođe da privremeno zatvore mjesta gdje se održavaju priredbe i da preduzme sve mjere za kontrolu štampe i razne publikacije.

U uvodniku dnevnika na francuskom Pres (La Presse) pozdravlja se odluku o vanrednom stanju i navodi da nju treba da podrži narod i da se svi učesnici civilnog društva obavežu da podrže razne bezbjednosne jedinice.

Dnevnik Al Maghreb na arapskom jeziku se međutim pita o mogućim posljedicama za slobode i da li to znači proglašenje rata protiv štrajkova, demonstracija, medija, kulture.

Vlada strah da bi ova odluka mogla da dovede do kriminalizacije društvenih pokreta, rekao je istraživač u Karnegi centru na Bliskom Istoku, Hamha Medeb.

"Postoji rizik da se vanredno stanje koristi da se uguše zahtjevi društva", rekao je on.

Broj štrajkova i protesta povećao se od revolucije 2011. a nezaposlenost i bijeda koji su bili uzrok pobune tada i dalje pogađaju zemlju u kojoj je preko 30 odsto mladih sa diplomom bez posla.

Medeb smatra da ne postoji nacionalna strategija za borbu protiv terorizma kojom bi se zaista sakupljali podaci, i kontrolisali osjetljivi vebsajtovi.

U intervjuu objavljenom danas u dnevniku Pres premijer Habib Esid je potvrdio da je napadač identifikovan kao Seifedin Rezgi, 23-ogodišnji student radio kao animator u turizmu. Ta transformacija od "normalnog" profila zapanjila je javnost Tunisa. Esid je rekao da treba raditi na suštinskim izmjenama u kulturi i nastavi, i da treba sprovesti reforme u privredi i obrazovanju.

Premijer je rekao da zemlja treba da uvede metode za "deradikalizaciju" mladih koji se vraćaju iz zona sukoba, obzirom da Tunis daje najveći kontingent za ekstremističke grupe, oko 3.000 ljudi.

( Beta )