Podgorica: Nema svako da plati 48,50 eura za vodomjere

Odbornik demokrata u Skupštini Glavnog grada Vladimir Vujović ocijenio je da je Odluka o vodosnabdijevanju, kojom je propisano da svaki potrošač u stambenom sektoru, kojem se potrošnja obračunava preko zajedničkog vodomjera, treba da ugradi i registruje interni vodomjer, povoljno rješenje za “Vodovod”, ali nije za građane.

“Ako se ovako desi kako ste u odluci napisali, da oni snose troškove i plaćaju priključak 48,5 eura, onda je to...nemogućnost građana da zadovolje interese 'Vodovoda' - da svaki građanin ima vodomjer i plati vodu”, kazao je Vujović na javnoj raspravi o osam odluka.

Predstavnik MZ “Drač” Slavko Sajčić ocijenio je da to naselje nema urađenu kanalizaciju, niti javnu rasvjetu.

“Ljepša je moja štala u Bjelopavlićima, nego MZ 'Drač'”, kazao je Sajčić. Sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Marko Rakočević odgovorio je da se Podgorica stalno razvija, te da ne mogu riješiti baš svaki problem, jer su budžetski ograničeni.

Zdenka Popović (Demokrate) je istakla da je nepojmljivo da grad nema razvijenu kanalizacionu mrežu, ističući da postoji mogućnost da dođe do izlivanja septičkih jama.

Popovićevu je zanimalo zašto građani moraju da plate taksu od 48,5 eura za registraciju vodomjera i da li se odnosi na jedan ili više vodomjera. Pravnik u “Vodovodu” Branko Šćepanović je odgovorio da stambena zgrada mora imati za svaki ulaz glavni vodomjer koji se nalazi van zgrade.

Dosta rasprave bilo je i o Odluci o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima.

Predstavnica NVO “sPAS” Kristina Ćetković je kazala da psi moraju biti registrovani, kako bi se znalo ko im je vlasnik i vakcinisani protiv bjesnila i zaraznih bolesti.

“Kako mislite da odredite ko je vlasnik psa? U Crnoj Gori psi nemaju čipove...već zdravstvene knjižice od veterinara. Fino je što ste uveli kazne, ali koga ćete da kaznite”, kazala je Ćetković. Predstavnica

Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Milka Šćepović je odgovorila da je Odluka donijeta na osnovu Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, te da je čipovanje jedan od problema koji je prepoznat na nivou države.

Čipovani samo psi iz azila

“Psi koji su čipovani su samo oni koji su ušli u azil. Svi ostali psi nisu čipovani...u toku je akcija sprovođenja utvrđivanja načina čipovanja kućnih ljubimaca. Lokalna samouprava predviđa samo ono što je u Odluci”, kazala je Šćepović.

Miško Janjušević je kazao da imati psa nije moda, naglasivši da ova oblast mora temeljnije, stručnije i odgovornije biti odrađena.

“To znači... da mi opština koja donosi uredbe mora obezbijediti i drugu lokaciju koja nije Kakaricka gora, Ćemovsko polje ili nešto neurbano, nego udobna lokacija, poput onih u svim velikim gradovima”, kazao je Janjušević.

( Željka Vučinić )