Vasojevićka nošnja stiže u limsku dolinu
Nošnje specifičnog izgleda i načina proizvodnje izradila je Domaća radinost “Rakočević” po originalnom izgledu koji su odredili etnolozi
Vasojevićka narodna nošnja od danas krasi po osam mladića i djevojaka, članova Kulturno-umjetničkog društva “Kolo” iz Berana, čime je ta tradicionalna odjeća, nakon više od 200 godina, ponovo vraćena u limsku dolinu.
Povod za povratak tradicionalne nošnje su prve Vasojevićke igre, koje će se danas održati u Beranama.
“Tradicija Vasojevića biće obnovljena u punom smislu, a osim nošnji, ponovo će se čuti i tradicionalna muzika ovog kraja i igrati šesterac, čuveno kolo koje se igra u tim krajevima, ali i vrtikolo i marino kolo”, kazao je umjetnički direktor i koreograf “Kola” Milan Bojović.
Nošnje specifičnog izgleda i načina proizvodnje izradila je Domaća radinost “Rakočević” po originalnom izgledu koji su odredili etnolozi.
“Vasojevićka narodna nošnja je posljednji put proizvedena prije više od 200 godina. Za razliku od svitnih nošnji koje su karakterisale Crnu Goru, one su tkana varijanta, rađena od sukna i tkanih ukrasa koje su se naknadno postavljali. Iako je naš postupak rada isti, nošnju nismo radili na suknu, već na čoji”, kazala je Radmila Rakočević.
Ona je pojasnila da je i tada postojala čoja, ali je bila mnogo skuplja i privilegija za rijetke, tako da se uglavnom radilo na suknu:
“Na teritoriji današnje Crne Gore, po etnolozima, bilo je 27 različitih narodnih nošnji. Svaki kraj je imao svoju posebnost. Te nošnje su bile slične, a tkanu je nosilo 95 odsto stanovništva, jer nisu mogli da priušte svitnu. Svitna je imala kontinuitet i nije prestajala da se proizvodi, dok je tkana imala prekid i značajno je da je sada konačno obnovljena.
Originalno, ručni vez se podrazumijeva
Rakočevićeva je kazala da je nošnju radila na osnovu originalne koja je izložena u etnografskim muzejima, na kojima se vidi način rada, mustre i ostalo.
“Etnolozi su odredili koji materijal se koristio u to vrijeme, način rada i ono što je dozvoljeno danas uraditi. Apsolutno je dozvoljeno na industrijskim mašinama sašiti rukave. Nekada nije bilo mašina, radilo se ručno i gubilo se ogromno vrijeme. Danas je to dozvoljeno, ali što se tiče ostalog, podrazumijeva se ručni vez”.
Galerija
( Dejan Peruničić )