SAD strahuju od geopolitičkih posljedica ukoliko Grčka napusti eurozonu

Ekonomija Sjedinjenih Država vjerovatno neće trpjeti značajnije posljedice zbog grčke dužničke krize. Ali u Vašingtonu ipak strahuju od geopolitičkih posljedica ukoliko Grčka, kao članica NATO, napusti eurozonu, piše Dojče vele.

Barak Obama je održao telefonske razgovore sa francuskim predsjednikom Olandom i njemačkom kancelarkom Merkel u kojima je upozorio koliko je važno da Grčka ostane u eurozoni. Prema većini kalkulacija sa Vol strita, bankrot Grčke bi tek u zanemarljivoj mjeri pogodio ekonomiju SAD. Ali berzanski indeks Dau Džons je ipak početkom sedmice pao za dva posto. To je najveći pad tog indeksa u protekle dvije godine.

Dojče verle piše da Aksel Merk predsjednik preduzeća Merk Investments iz San Franciska vjeruje da bi bankrot mogao da posluži da se trgnu investitori koji proteklih godina nisu morali da snose rizike pri ulaganjima zbog intervencione politike centralnih banaka. „To znači da se grčki bankrot ne može uporediti s bankrotom banke Lehman Brothers iz 2008. godine. Tada je postojala opasnost da propadne čitav finansijski sistem“, kaže Merk za DW. „Ali sada je sasvim drugačija situacija nego 2008. godine ili 2012.“

Od 2012. su u eurozoni sprovedene važne strukturne reforme. Najveći dio grčkih dugova snose sada nadnacionalne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske unije. Stoga postoji samo mali rizik da eventualna finansijska propast Grčke probije granice eurozone i proširi se preko Atlantika, smatra Merk. U SAD su stoga iz drugih razloga zabrinuti zbog Grčke.

Brige zbog ponuda iz Rusije

Grčka se za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji pokazala kao faktor stabilnosti. Grčka je takođe važna raskrsnica za izbjeglice iz Avganistana, Iraka i Sirije. Ukoliko Grčka, dakle, doživi potpunu finansijsku propast i napusti eurozonu, time bi jedan strateški tranzitni region mogao da postane nestabilan.

U Vašingtonu postoji i zabrinutost da bi Grčka mogla da se obrati Moskvi i da zatražiti finansijsku pomoć te bi tako mogla da izigra napore Zapada u stvaranju zajedničkog fronta protiv ruske intervencije u Ukrajini. Vladimir Putin je Grčkoj već ponudio finansijsku pomoć tražeći zauzvrat dopuštenje za gasovod koji bi prolazio kroz Grčku. Ljevičarska vlada u Atini još razmatra ponudu.

„Grčka se nalazi u opasnom susjedstvu“, kaže Daglas Rediker, bivši predstavnik SAD pri MMF-u. „Jedna od velikih prednosti ulaska Grčke u Evropsku uniju i eurozonu je bila da se Grčka jače poveže za srce Evrope“, navodi Rediker za DW.

Politički gledano Vašington u krizi ima ograničene mogućnosti djelovanja. Ali putem odlučujuće uloge u MMF-u Sjedinjene Države mogu indirektno uticati na grčku krizu, procjenjuje Rediker.

„MMF se izjasnio za djelimično opraštanje dugova od strane Evropljana“, kaže Rediker. "Utoliko je MMF za grčku i ostale evropske vlade ujedno prijatelj i neprijatelj.“

SAD se, međutim, vjerovatno neće javno oglašavati sa nekakvim savjetima kako Evropljanima ne bi otežavali rješavanje krize. „Reći će koju prijatnu riječ, inače će kao gledaoci pratiti taj teatar“, opisao je Merk američku ulogu u grčkoj krizi i dodao: „Naravno da SAD imaju interes da evropska privreda bude stabilna. Ali ne mogu da odlučuju kako će Grci da vode svoje poslove.“

( Vijesti online )