Vlada će kredit za brodove platiti iz budžeta
Do 15. jula iz budžeta treba platiti milion eura. Potencijalna opasnost preostali dio kredita od 40 miliona jer je Vlada bila žirant
Vlada nije donijela konačnu odluku da li će odobriti da se iz tekuće budžetske rezerve obezbijedi milion eura da bi Crnogorska plovidba isplatila prvu ratu kredita kineskoj Eksim banci za dva broda koja su kupljenja 2010. godine od kineske Poli grupe.
Ono što zabrinjava jeste da se u predlogu ove odluke, koju je Vladi dostavilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, navodi da se poslovanje na pomorskom tržištu pogoršalo i da je osim ove prve rate potrebno vratiti još 44 miliona dolara (oko 40 miliona eura). Ukoliko ih ne vrati ova državna kompanija, obaveze bi mogle pasti na teret poreskih obveznika jer je država bila garant za kredit .
Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kojim rukovodi Ivan Brajović, juče “Vijestima” nije stigao odgovor na pitanje, da li je ovaj novac uplaćen Crnogorskoj plovidbi i kako će se obezbijediti novac za vraćanje preostalih rata.
Iz Ministarstva finansija je na ista pitanja odgovoreno da će u skladu sa svojim nadležnostima, postupiti po Vladinoj odluci kada ona bude donijeta.
Dokument Ministarstva saobraćaja, u koji “Vijesti” imaju uvid, Vlada je označila internim i nije obavijestila nakon sjednice javnost o konačnom rješenju problema.
Prva rata kredita od 3,08 miliona dolara (2,74 miliona eura) dospijeva na naplatu 21. jula ove godine.
Kako je navedeno Crnogorskoj plovidbi za otplatu rate nedostaje 1,4 miliona eura. Vlada, kako tvrde, ima dug prema toj kompaniji od 1,25 miliona eura koje je pozajmila sa računa Jugooceanije Kotor za isplatu socijalnog programa radnicima, iako je taj novac bio namijenjen za kupovinu brodova Crnogorske plovidbe.
Ministarstvo saobraćaja je zbog toga tražilo da Ministarstvo finansija do 15. jula uplati iz tekuće budžetske rezerve 1.090.891,4 eura, kao i da 143.526 eura, preostalih na posebnom računu od prodaje imovine bivše Jugooceanije, prebaci na račun Crnogorske plovidbe.
Ostatak novca, prema predlogu Ministarstva saobraćaja, obezbijedila bi Crnogorska plovidba kako bi se prva rata na vrijeme isplatila. Predlogom se zadužuju Ministarstvo saobraćaja i Crnogorska plovidba da preduzmu mjere kako bi se obezbijedili uslovi za izmirenje preostalih kreditnih obaveza.
Ministarstvo finansija ima obavezu da pošalje odgovor na “pismo Eksim banke kojim se traži izjašnjenje u vezi sa reprogramom kredita za Crnogorsku plovidbu i odnosom tog pitanja prema urednom kreditiranju izgradnje autoputa”.
Ugovor o kreditu za nabavku dva broda od kompanije Poly Technologies INC iz Pekinga potpisan je 26. januara 2010. godine.
Kredit je zaključen po stalnoj kamatnoj stopi od tri odsto, vrijeme otplate kredita je 15 godina, a grejs period pet godina. Vlada je dala garanciju za kredit pri čemu su definisani uslovi da Crnogorska plovidba može unaprijed platiti sve ili bilo koji dio kredita. Premijer Vlade koja je dala garancije bio jeIgor Lukšić, koji je i svečano preuzeo brod 21. maj u Šangaju.
Ministarstvo saobraćaja je obrazložilo da su brodovi od momenta eksploatacije do danas ostvarili optimalne dnevne zarade, ali da je Crnogorska plovidba zbog negativnog trenda na svjetskom pomorskom tržištu došla u situaciju da nije u mogućnosti da plati cijeli iznos rate za kredit .
“Do sada su sopstvenim novcem servisirane sve obaveze, uključujući i obaveze prema Eksim banci tokom cijelog grejs perioda od pet godina u kome je plaćena kamata na godišnjem nivou od 1,5 miliona dolara”, navodi se u dokumentu.
Prema poslovnom izvještaju, za prvi kvartal ove godine kompanija je imala gubitak od 4,4 miliona eura, a akumulirani gubitak na kraju marta je bio 9,1 milion eura. Kapital kompanije bio je nagativan i iznosio je 1,8 miliona eura, a ukupne kratkoročne i dugoročne obaveze iznosile su 44,2 miliona eura.
Izmjene ugovora o kreditu bi bile nova državna pomoć
Komisija za kontrolu državne pomoći je u svom mišljenju navela da u ovom slučaju nije riječ o državnoj pomoći, već o poravnanju duga, ali da garancije za kredit Eksim banke predstavljaju postojeću državnu pomoć. Komisija je upozorila da je Crna Gora od početka 2012. godine obavezna da sve mjere državne pomoći usklađuje sa pravilima EU, i da bi svaka nova izmjena ugovora morala biti usklađena sa njima.
“Komisija je procijenila da bi bilo kakva promjena ugovora o garanciji ili aktiviranje iste značilo izmjenu postojeće pomoći i takva bi promjena pomoći značila novu pomoć koja bi morala biti prijavljena Komisiji za ocjenu usklađenosti”, navedeno je u obrazloženju Komisije kojeg je potpisao njen predsjednik Mitar Bajčeta.
On je najavio da će Komisija pratiti sprovođenje postojeće državne pomoći u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
( Goran Kapor, Marija Mirjačić )