Da li će ulcinjska Solana oživjeti ili čekamo burne reakcije iz Evrope?

Nakon stečaja u ulcinjskoj Solani, koja predstavlja jedno od najbitnijih gnjezdilišta ptica na Mediteranu, prestalo se sa ispumpavanjem slatke i upumpavanjem slane vodu, a sa njom i hrane za ptice. Zbog toga je cjelokupan prelet postao ugrožen za više od 250 od ukupno oko 500 vrsta ptica, koliko ih je zabilježeno u Evropi. Ukoliko se uskoro ne pokrenu pumpe za upumpavanje slane vode, ovaj prostor ne proglasi zaštićenim područjem i ne zabrani lov, cjelokupan biodiverzitet će biti uništen.

Takođe, to bi moglo ugroziti pregovore Crne Gore sa EU. Iako je crnogorski civilni sektor upozoravao na ozbilljnost problema u Solani, crnogorske vlasti su reagovale tek nakon dramatičnog upozorenja ambasadorki Francuske, Poljske i Njemačke - Veronike Brumo, Grazine Sikorske i Gudrun Štajnaker. To je prvi put da predstavnici EU na konkretnom primjeru ukažu na značaj očuvanja životne sredine.

One su zatražile hitno oživljavanje biodiverziteta i samim tim pokretanje rada ulcinjske Solane. Upozorile su da stanje na ovom prostoru mora biti sređeno kako trenutna situacija ne bi ugrozila međunarodni ugled Crne Gore i pregovore o pristupanju sa EU. Savjetu Evrope i Evropskom parlamentu uputile su dopis u kojem ukazuju da je obaveza Vlade da zaštiti područje Solane. Osnova za to se nalazi u Brenskoj, Bonskoj I Ramarskoj konvenciji čija je Crna Gora potpisnica. Ove obaveze, takođe, proizilaze iz programa EU Natura 2000 u sklopu pregovaračkog procesa u poglavlju 27 – Životna sredina.

Biodiverzitet pod znakom pitanja

Ukoliko se uskoro ne pokrenu pumpe za upumpavanje slane vode u bazene ulcinjske Solane i time obezbijedi hrana pticama, ovaj prostor ne proglasi zaštićenim područjem i ne zabrani lov, cjelokupan biodiverzitet će biti uništen. To bi, kako su upozorile ambasadorke Njemačke, Francuske i Poljske, moglo ugroziti pregovore Crne Gore sa EU.

Evroparlamentarka i šefica Parlamentarnog odbora za Stabilizacijju i pridruživanje (POSP) između Crne Gore i EU, Analiza Dods uputila je u aprilu pismo premijeru Đukanoviću u kojem poziva Vladu da pronađe najbolji način za rješavanje pitanja Solane. Delegacija EP, među kojim je bila i Dods, posjetila je Solanu i imala sastanak sa predsjednikom opštine Ulcinj, sindikatima, predstavnicima ministarstava, stečajnom upravom, NVO. “Uprkos našem očekivanju da se sretnemo sa ministrom ili njegovim zamjenikom, samo su nižerangirani službenici Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) bili prisutni i nijesu bili u mogućnosti da nam objasne kako će resursi koje je vaša Vlada opredijelila biti iskorišteni – ko bi ponovo započeo radove, na koji način i kada. Razumijemo da su potrebni hitni koraci kako bi se ponovo izgradile pumpne stanice koje bi dovodile morsku vodu do Solane. Ukoliko do ovoga ne dođe u narednih par nedjelja, ptice će izgubiti ovu godinu za razmnožavanje i mnoge od njih će uginuti. Apelujemo na Vas da intervenišete, tako da ne gubimo vrijeme”, ukazala je Dods u pismu crnogorskom premijeru.

Odmah nakon ovih poruka iz EP i ambasadorki uslijedila je reakcija državnih organa. Državna sekretarka MORT-a Daliborka Pejović je saopštila da Ministarstvo priprema informaciju o potrebnih 165,000 eura, koje bi se iskoristile za reparaciju pumpi i ispumpavanje slatke i slane vode u bazene.

Zamjenica ministra održivog razvoja i turizma i šefica Radne grupe za poglavlje 27 Ivana Vojinović za Evropski puls je saopštila da je, u skladu sa zaključcima međunarodne konferencije, MORT uz pomoć UNDP-a i Privrednog suda osigurao 60, 000 eura za popravku pumpe: ”Na sjednici Vlade 28. maja 2015, Vlada je odlučila da izdvoji dodatnih 80,000 eura za obnovu infrastrukture u Solani“, pojasnila je ona.

Opština Ulcinj u saradnji sa MORT, Centrom za zaštitu i proučavanje ptica i Centrom za održivi razvoj najavila je dobrovoljno čišćenje kanala za potrebe nesmetanog upumpavanja slane vode u bazene Solane na Svjetski dan zaštite životne sredine, 5. juna. Međutim, ornitolog i izvršni direktor Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Darko Saveljić ističe da je, bez obzira na sve najave, stanje na Solani trenutno haotično i veoma teško za ptice. “Mnogi bazeni ostali su bez vode tako da je oko 300 parova flamingosa koji su počeli gniježdenje, potražilo drugo stanište. I mnoge druge vrste prinuđene su da se gnijezde na praznim bazenima zbog čega su izloženi i predatorima”, kazao je Saveljić za Evropski puls. Saveljić je podsjetio da se država od 1999. informiše o potrebi zaštite biodiverziteta Solane, da je devet godina kasnije napravljen plan upravljanja Solanom, a 2011. studija koja nameće zaštitu prirode. “Sve je stajalo u fiokama. Država je 2012. preuzela obavezu da je proglasi spomenikom prirode. Solana je danas ozbiljan problem, a njen opstanak zavisi od naše svijesti i savjesti“, poručio je Saveljić.

Solana u "sendviču"

Na području Solane je registrovano oko 250 od 500 vrsta evropskih ptica. Solana je u “sendviču” najznačajnijih ornitoloških lokaliteta na Jadranu, pa i šire.

Saveljić dodaje da je Upravni odbor Solane 2004. to područje je proglasio prvim privatnim parkom prirode u Crnoj Gori, a godinu dana kasnije je posebnom odlukom proglasio zabranu lova i ribolova na tom prostoru.

”U suprotnosti sa vizijom tadašnje uprave, Ministarstvo poljoprivrede je 2010. donijelo kontroverznu odluku kojom odobrava lov na jednom dijelu Solane, ignorišući odluku uprave kao pravnog subjekta koji je odluku o zabrani lova donio u skladu sa javnim interesom građana Crne Gore, ali i međunarodne zajednice”, navodi on. Saveljić je dalje podsjetio i da niko nije reagovao zbog katastrofalne situacije u Solani, dok CZIP nije pozvao EK, Bird Life International i sekretarijate konvencija čija je Crna Gora potpisnica da reaguju. Iz CZIP-a, podsjeća Saveljić, ukazivali su da je pumpe na Solani potrebno otvoriti kako bi se ekosistem na istočnoj obali Jadrana, preko kojeg tokom jesenje i proljećne seobe leti više miliona ptica održao vitalnim: “Solana je prošle godine prestala sa radom i svi vitalni objekti za upumpavanje vode su uništeni, iako je imenovana stečajna uprava sa zakonskom obavezom i pod krivičnom odgovornošću bila u obavezi da ih sačuva“.

Uništene pumpe, naglasio je Saveljić, neophodno je hitno staviti u funkciju kako bi se ispumpalakišnica i upumpala slana voda a sa njom i hrana za ptice.

Ministarstvo održivog razvoja uz pomoć UNDP-a i Privrednog suda osiguralo je 60, 000 eura za popravku pumpe, a Vlada izdvojila dodatnih 80,000 eura za obnovu infrastrukture u Solani. Međutim, to je samo prvi korak.

Mnogi bazeni bez vode

Ornitolog i izvršni direktor Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Darko Saveljić ističe da je, bez obzira na sve najave, stanje na Solani trenutno haotično i veoma teško za ptice:

“Mnogi bazeni ostali su bez vode tako da je oko 300 parova flamingosa koji su počeli gniježdenje, potražilo drugo stanište. I mnoge druge vrste prinuđene su da se gnijezde na praznim bazenima zbog čega su izloženi i predatorima”

“Javni interes” preči od očuvanja prirode

Da će poglavlje 27 - Zaštita životne sredine biti jedno od najtežih za Crnu Goru ukazali su u više navrata zvaničnici EK i EU. U skriningu za poglavlje 27 se navodi da je Crna Gora “djelimično uskladila” svoje zakonodavstvo s pravnom tekovinom EU i da je njeno sprovođenje pravne tekovine “i dalje u ranoj fazi”.

“Prije otvaranje poglavlja 27, Crna Gora će morati da se u potpunosti uskladi sa direktivama o staništima i o divljim pticama. Još nedostaju članovi od suštinske važnosti, kojima se određuje cijela logika režima EU vezanog za zaštitu ptica, vrsta i staništa…”, piše u Izvještaju.

Logika poglavlja 27 zasnovana je na Natura 2000. To je ekološka mreža zaštićenih područja na prostoru EU i najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. Crna Gora će postati dio NATURE 2000 pristupanjem EU.

Vlade Evropske Zajednice usvojile su 1992. zakonodavni okvir osmišljen kako bi se zaštitila najozbiljnije ugrožena staništa i vrste širom Evrope: Direktivu o staništima (zahtijeva posebna područja očuvanja namijenjena za druge vrste, osim ptica) i Direktivu o pticama (zahtijeva osnivanje posebnih zaštićenih područja za ptice). Zajedno čine Natura 2000 mrežu zaštićenih područja.

U skriningu za Crnu Goru se dodaje i da su ograničeni naučni podaci za određivanje zaštićenih područja i buduću mrežu Natura 2000: “Crna Gora je do sad označila samo pet kopnenih Emerald područja (buduća mreža NATURA 2000) i nema zaštite priobalnih i morskih područja… Dodatno, Crna Gora će morati i da sastavi nacionalni spisak lokacija od značaja za Zajednicu u sklopu Direktive o staništima, kao i da označi područja posebne zaštite u sklopu Direktive o pticama da bi uspostavila ekološku mreţu NATURA 2000”. EK ukazuje i da Crna Gora previše naglašava definiciju preovlađujućeg javnog interesa. “Ovaj pristup nije u skladu sa ciljevima direktiva EU koje se odnose na prirodu”, ističe se u Izvještaju.

”Očekujemo da se postojeće pumpe stave u funkciju i ovaj ekosistem počne održavati kako je to rađeno posljednjih 80 godina. Ukoliko se to ne uradi do sredine juna, to područje će se pretvoriti u pustinju, a time će prestati i da servisira milione ptica koje migriraju. Ekološka šteta koja će nastati je nemjerljiva, a neminovno će dovesti i do burne međunarodne reakcije. Nadamo se konačnom stavljanju pod zaštitu, kao što je to planirano prostorno-planskom dokumentacijom,” podvukao je Saveljić. Vojinović ističe da je u toku proces revizije Studije zaštite Solane u Agenciji za zaštitu životne sredine koja će, osim preciznih granica, definisati koncept zaštite, unaprijeđenja, održivog razvoja, kao i način upravljanja ovim područjem, uzimajući u obzir vlasnička prava i zatečene privredne djelatnosti. Studijom će, navodi ona, biti dat prijedlog za upravljača ovog zaštićenog prirodnog dobra, kao i mogući izvori potrebnih sredstava za sprovođenje zaštite. U međuvremenu, navodi Vojinović, sve aktivnosti preduzete na zaštiti ulcinjske Solane podrazumijevaju stvaranje uslova da se u postojećim okolnostima ne ugrozi stvoreni biodiverzitet.

( Vladan Žugić, Svetlana Pešić )