Kosovo traži granicu iz 1974.
"Želim otvoreno da kažem da će Kosovo biti u granicama Ustava iz 1974. godine, iako nikad nisam imao lijepo mišljenje o ustavu koji nas je tretirao kao pokrajinu", kazao je Tači, na šta mu je poslanik "Samoopredjeljenja" Albin Kurti kazao da niko ne traži granicu do Bara nego ono što pripada Kosovu
Skupština Kosova usvojila je rezoluciju kojom se traži da granica sa Crnom Gorom bude ona koja je određena Ustavom iz 1974. godine. Predlog rezolucije koju je predložila poslanica Alijanse za budućnost Kosova Donika Kadaj Bujupi, u petak su podržala 72 poslanika, dok je protiv bilo devet parlamentaraca iz srpskih partija.
Kako prenose kosovski mediji, rezolucijom koja je predložena iz partije Ramuša Haradinaja, predviđeno je da se demarkaciona linija između Crne Gore i Kosova određuje na osnovu granica nekadašnje autonomne pokrajine.
Poslanici su odlučili i da premijer Kosova Isa Mustafa učestvuje u radu državne komisije zadužene za demarkaciju granice i da obavještava parlament o razvoju pregovora, ali i svim drugim razgovorima sa crnogorskim zvaničnicima. Rezolucijom je predviđeno i da mještani pogranične teritorije budu upoznati sa demarkacionom linijom koju komisija utvrdi i da daju potvrdu da se slažu sa njom. Kosovski poslanici tražili su da se na osnovu Ustava iz 1974. godine odredi i granica sa Srbijom.
Tokom skupštinske rasprave, kako prenose kosovski mediji, ministar vanjskih poslova Hašim Tači kazao je da integritet Kosova ne smije biti ugrožen navodeći da poslanici mogu da traže granicu i do Bara, ako misle da im može biti. On je podsjetio poslanike da je Crna Gora pomagala građane Kosova tokom bombardovanja 1999. i priznala Kosovo.
"Želim otvoreno da kažem da će Kosovo biti u granicama Ustava iz 1974. godine, iako nikad nisam imao lijepo mišljenje o ustavu koji nas je tretirao kao pokrajinu", kazao je Tači, na šta mu je poslanik "Samoopredjeljenja" Albin Kurti kazao da niko ne traži granicu do Bara nego ono što pripada Kosovu.
Ministri unutrašnjih poslova dvaju zemalja Raško Konjević i Bajram Redžepi prošlog marta su najavili završetak demarkacije zajedničke granice. Mještani Peći, Istoka i Dečana više puta su protestovali zbog granica, tvrdeći da je Crna Gora ušla u 40 kilometara u teritoriju Kosova i da im je onemogućeno da koriste svoja imanja koja su sada dio crnogoske teritorije.
Tači: Albanaca u CG se sjetite pred izbore
Kako prenosi dnevnik "Bota sot" tokom polemike sa Kurtijem, Tači je kazao da nekadašnji predsjednik "Samopredjeljenja" brine o Albancima u regionu samo pred izbore.
On je podsjetio da je nedavno bio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, navodeći da tamo nije vidio probleme.
"Ovdje se iznose istorijske činjenice koje znam i ja, ali u praksi je sasvim drugačije. Istina je da su Albanci u Crnoj Gori dio institucija na državnom i lokalnom nivou. Bio sam i u Tuzima i u Ulcinju i razgovarao sa sunardonicima i čuo kako žive Albanci", kazao je Tači.
Najavljena radikalizacija protesta, traže arbitražu o granici sa CG
Mještani pograničnih sela koji su u nekoliko navrata protestovali zbog granice, prošle nedjelje su najavili radikalizaciju protesta ukoliko ne bude riješeno pitanje granica.
Navodeći da je Crna Gora oduzela 12 hiljada hektara kosovske teritije, oni su na tribini koju je organizovao Centar za promociju i razvoj, najavili "institucionalni rat" ukoliko se ne riješi pitanje granica.
Oni su, kako su prenijeli kosovski mediji, kritikovali članove Komisije za demarkaciju i i tražili da Vlada Kosova traži arbitražu o utvrđivanju granice sa Crnom Gorom.
( Samir Kajošević )