Pregovori Grčke s EU i MMF: Skresati troškove ili povećati poreze
MMF i Njemačka smatraju da bi porez na potrošnju i na profit kompanija dodatno ugušio grčku privredu koja je ponovo na ivici recesije.
Pregovori povjerilaca grčkog duga, EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), nastavljeni su danas u Briselu s predstavnicima vlade u Atini koja je kontrapredlozima uzvratila na predloge kreditora o sporazumu za nastavak finansijske pomoći Grčkoj i sprečavanja da ta zemlja bankrotira ako do 30. juna ne plati dugove. Povjerioci, ministri finansija evrozone, Evropska centralna banka i MMF poglavito traže od Atine da za 11 milijardi eura smanji državne troškove i izdatke za penzije, kresanje troškova odbrane za 400 miliona eura, a potpuno odbacuju predlog vlade Aleksisa Ciprasa da se uvede porez na profit kompanija iznad 500.000 eura. Cipras je izjavio da povjerioce traže da se uštede i kresanje troškova ponovo mnogo više svali na siromašne, nego one s imućnijim prihodima. Vlada u Atini osnovu za sporazum vidi u svom opredjeljenju za sprečavanje utaje poreza i korupcije, za reforme državne uprave, i za povećanje poreza čime računa da bi došla do osam milijardi eura, uz stav da se mora bar dijelom reprogramirati grčki dug. MMF i Njemačka smatraju da bi porez na potrošnju i na profit kompanija dodatno ugušio grčku privredu koja je ponovo na ivici recesije. Cipras je to odbacio i izrazio rastuću sumnju da neke evropske vlade žele propast pregovora i nove izbore u Grčkoj, za šta su zvaničnici grčke vlade rekli da je to "prava ucjena". Dolazeći na današnji sastanak povjerilaca i grčkih zvaničnika, španski ministar finansija Luis Gindos je izjavio da "ipak svi žele dogovor s Grčkom i sve ćemo učiniti da ne dođe do propasti". "Sporazum je važan za sve nas, ali prije svega je to to pitanje opstanka za Grčku", naglasio je on. List Vol strit džornal je ocijenio da je "loš sporazum s Grčkom bolji nego da ne bude sporazuma" i zaključio da su pregovori vođeni tako da se od Ciprasa traži "nešto blizu potpune kapitulacije ili povratak na drahmu" - dakle bankrot i izlazak iz evrozone. Povjerioci od Ciprasove vlade zahtijevaju i da ukine prevremeno penzionisanje i da se od 2022, a ne od 2025. godine što je predlog Atine, u penziju ide sa 67 godina, a ne sa 62 kako je sada.
Traže i da se PDV ugostiteljske usluge povisi sa 13 odsto na 23 odsto, što Atina odbija jer smatra da bi bilo pogubno za ovogodišnju turisričku sezonu, za koju su cijene ranije utvrđee, a aranžmani prodati. Evropska centralna banka je u međuvremenu iz mehanizma za hitnu podršku članicama EU grčkoj banci doznačila tri milijarde eura da bi se "popunila rupa" nastala povlačenjem uloga iz grčkih banaka, koja je posljednjih dana premašila više milijardi eura. Ali, ako do 30. juna ne bude sporazuma, te Grčka ne dobije poosljednju tranšu kreditne pomoći od 7,2 milijarde eura, i zato ne plati MMF-u dospjeli dug od 1,6 milijardi eura, centralna banka EU više neće moći da pruža pomoć grčkim bankama. Šef opozicije u Atini, bivši premijer Antonis Samaras smatra da u slučaju propasti pregovora treba formirati vladu nacionalnog jedinstva, sastavljenu od stručnjaka, a već se kao novi premijer vidi guverner Grčke centralne banke Janis Sturnaras koji poziva na kompromis s EU, ECB i MMF-om.
( Beta )