Zdravlje i prevencija

Prema izvještaju Agencije za ljekove i medicinska sredstva, koji prenose mediji, u 2014. građani Crne Gore na ljekove su potrošili 62.284.736 eura. „Najviše novca u prošloj, ali i u 2013. godini, potrošeno je na antineoplastike i imunomodulatore, odnosno medikamente koje pacijenti koriste za liječenje malignih tumora.“

Iako su podaci alarmantni, preventivni pregledi za rano otkrivanje raka su posljednja briga zdravstvenog sistema, za što su „krivi građani koji nijesu zainteresovani za preventivne zdravstvene preglede, zbog nedostatka zdravstvene kulture“. Građani su toliko „alergični“ na zdravstvene ustanove, da tamo zalaze samo kada ih velika muka natjera. Dok crnogorski zdravstveni sistem i sam „boluje od raka“, nadležni se bave kulturom građana, umjesto da liječe i sistem i građane. Zdravstveni radnici se bore za poboljšanje sopstvenog materijalnog statusa i lične fizičke bezbjednosti, što ih čini manje zainteresovanim za profesiju kojom se bave. Godinama vlada nestašica ljekova, liste čekanja su sve duže, pozitivna lista sve je kraća, dok za korupciju - nema lijeka. Pripadnici višeg društvenog sloja liječe se u inostranstvu, ili domaće doktore posjećuju tamo gdje narod ne zalazi.

Preko 80% građana loše živi ili preživljava, srednji društveni sloj čuva svoju „ljušturu“, dok bogataši brinu zbog recesije, tržišta kapitala i „neizvjesne“ budućnosti. Sve to govori u prilog tezi da su svi građani bolesni ili su na putu da obole.

Vladin Nacionalni program za kontrolu raka, rađen po preporukama EU, predviđa određeni procenat preventivnih pregleda do 2020, sa zdravstvenom knjižicom, preko izabranih doktora.

Samo rijetki izabrani doktori će razumjeti „zdravog“ čovjeka koji želi da uradi analize, jer im Fond zdravstva „uskraćuje“ pravo da budu humani. Za laboratorijske analize se na red čeka od 7 do 14 dana, a ako uslijede dodatne pretrage, počinje „hod po mukama“. U ginekološkim ambulantama žene koje nijesu trudnice budu pregledana posljednje, što ih destimuliše da se redovno kontrolišu. Tek što virne u zdravstveni sistem, svaki čovjek postaje bolesnik. U našem susjedstvu, na brdovitom Balkanu, u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, preventivni pregledi rade se organizovano. Primjera radi, žene u dobi od 50 do 69 godina pozivaju se na besplatan mamografski pregled, u zakazanim terminima, a opisani snimak sa preporukama za dalji postupak dostavlja im se na kućnu adresu. O svemu brinu nacionalni dijagnostički centri ili namjenske službe pri domovima zdravlja.

Bez obzira što prevenciju preporučuje EU, a „Crna Gora je uspješna evropska priča“ i „lider na Zapadnom Balkanu“, dobra organizacija preventivnih pregleda kod nas je nezamisliva. Nedostaje briga za građane, nedostaje kadar, prostor, savremena oprema,... i sve ono što čini preduslove za zadovoljavajuću preventivnu zaštitu, za koju bi se „zdravi“ građani i građanke zainteresovali.

( Milojka Perović )