Opština Budva uzima kredit: 250.000 eura za finansiranje Grada teatra

Opština Budva uzeće kratkoročni kredit od 250 hiljada eura, nakon što je dobila zeleno svjetlo od lokalnog parlamenta, namijenjenih za finansiranje programa ovogodišnjeg 29. festivala Grad teatar.

Programom, koji će ukupno koštati 400 hiljada eura, jednim od najboljih u proteklih pola decenije, predviđene su tri premijere, gostovanja poznatih svjetskih i regionalnih muzičkih, likovnih i književnih imena. Festival, koji je u subotu svečano otvorio peruanski nobelovac Mario Vargas Ljosa, bio je, kako se moglo čuti na skupštinskom zasijedanju, prije par mjseci, uprvo zbog neizvjesne finansijske situcije, doveden u pitanje.

Opština Budva je budžetom za ovu gdinu predvidjela da za festival izdvoji novac, imajući u vidu, da iako je riječ, kako je rečeno, o najznačajnijem kulturnom festivalu u Crnoj Gori, on i dalje nema status institucije od državnog značaja, pa time i participcija države u njegovom finanisranju je gotovo minimalna, oko 20 hiljada eura. A presahla opštinska kasa, zbog neprodavanja zaleđa Kraljičine plaže, od čega je Budva trebala da inkasira čak 11 miliona eura, te slaba naplata komunalija, osim na neredovnu isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj administraciji i javnim ustanovma i preduzećima, odrazila se i na kulturu. Finansijska injekcija, kako bi se program nesmetano odvijao, konsenzus je koji su postigli čelni ljudi Grada teatra i Opštine.

“Riječ je o kratkoročnom kreditnom zduženju Opštine na tri mjeseca sa kamatom od 8.5 odsto“, pojasnio je sekretar za finanisje Mihailo Đurović.

Na nedoumice predstavnika opozicionih partija, predsjednica Savjeta Grad teatra Tijana Kotarac je kazala da će novac biti isključivo potrošen na program festivala.

“Usljed nemogućnosti da nam se iz budžeta prebaci novac koji je namijenjen za festival, bili smo u situaciji da prije par mjeseci koncipiramo festival ali ne i da u njegovoj realizaciji dođemo do kraja. Uslijedilo je ovakvo rješenje. Ukoliko bi Opština, novac koji je namijenila, prebacila Grad teatru par mjeseci prije početka fstivala, omogućila bi se sigurna ušteda. Ako nešto plaćate avansno to će manje koštati. Tako je i u kulturi - mnogo će manje koštati neka prdstava, gostovanja i slično, ukoliko bi to plaćali unaprijed“, kazala je Kotarac i dodala da već sada je potrebno početi sa pripremama za naredni 30. jubilarni festival i obezbijediti finansijska sredstva kako bi se realizovao program, koji će ispratiti takav jedan jubilej.

Mihailo Backović iz Demokrtskog fronta kazao je da grad nema kulturnu politiku i strategiju razvoja, zbog čega se i dešava da nema novca za Grad teatar.

“Grad teatar je trebao da bude festival od nacionalnog značaja. Ministarstvo kulture je prošle godine za Kotor Art potrošilo 350 hiljada eura, dok je finansiranje budvanskog festivala otkazalo. Da nema kulturne politike u Budvi jasno je svima, jer mi nemamo ni pozorište. Koliko je novca potrošno na Madonu, Roling Stonse, gostovanja folk zvijezda, mi bi mogli imati pozorište i mjesto gdje bi se odigravale predstave, festivali. Međutim, mi smo godinama unazad imali situaciju da su se oko festivala vrzmali kulturni profiteri i samoreklamirajući marketinški magovi koji su isisavali veliki novac“, kazao je Backović.

Lucija Đurašković odbornica DEMOS-a, inače muzejski savjetnik i nekadašnja direktorka JU “Muzeji i galerije Budve”, pojasnila je zbog čega je KotorArt dobio status institucije od držvnog značaja.

“Koliko god to djelovlo politički, zna se da je bivši ministar kulture Branislav Mićunović uveo KotorArt da bude institucija od držvnog značaja, kako bi mogao da finansira projekte svoje supruge“, kazala je Đurašković.

Direktor Grad teatra Blažo Radoman uvjeren je da će Grad teatar dobiti status institucije od nacionalnog značaja već naredne godne.

“Razgovorao sam sa novim ministrom kulture i nadam se da ćemo naredne godine dobiti taj status. Grad teatar iz godine u godinu, zahvaljujući progrmu zadržva lidersku poziciju kada je riječ o festivalima”, kazao je Radoman.

Nimalo vedre prognoze za finansiranje jubilarnog izdanja

Prva polemika u skupštinskoj Sali uslijdila je nakon obraćanja sekretara za finanisje Mihaila Đurovića, koji je iznio nimalo optimistične prognoze kada je riječ o finansijskoj situaciju naredne godine povodom organizovanja jubilarnog festivala. Prema njegovim riječima glavno opterećenje za grad je otplata milionskog kredita za gradnju postrojenja za tretman otpadnih voda, te da će naredne godine zbog toga bii znatna prekompozicija budžeta.

Kotarac je kazala da ima prostora da se izvrše uštede na drugim poljima a ne u kulturi - poput smanjenja voznog parka, računa za mobilne telefone, finanisranja nekih konferencja, da se preispita finanisiranje pojedinih sportskih klubova.

Đurović je odgovorio da ima prostora za uštede i u Grad teatru i u mnogim drugim ustanovma, pojašnjavajući da je prije svega mislio da sve ono što opština izdavaja za sport kulturu i ostalo, je mnogo manje od onoga što su njene obaveze prema otplati obaveza za postrojenje za tretman otpadnih voda.

( Vuk Lajović )