Tomić: Očuvanje životne sredine nisko na listi državnih prioriteta

Uprkos dugogodišnjem deklarisanju Crne Gore kao ekološke države stvarno stanje je daleko od formalnog opredjeljenja. Očuvanje životne sredine je jos uvijek sasvim nisko na listi državnih prioriteta, rekla je članica Glavnog odbora Demokratske Crne Gore Demokrate Svetlana Tomić.

"Mlade demokrate su sprovele mini istraživanje iz oblasti ekologije bili su iznenađeni rezultatima. Tačnije proučavajuci vode došli su do informacija da postoje ogromni problemi kada se govori o sistemu za distribuciju vode. U poređenju sa dostupnim resursima nivoi potrošnje vode su previsoki posebno tokom ljeta kada su vodni resursi ograničeni. Ovaj nedostatak vode je pogoršan lošim stanjem mreže za distribuciju u kojoj se gubi polovina vode za piće prije nego dođe do potrošača. Pored toga u Crnoj Gori postoje određena žarišta zagađenog vazduha u industrijskim oblastima posebno u blizini KAP-a i Željezare Nikšić. U ovim oblastima sumpor dioksid i krute čestice uveliko prevazilaze nacionalne standarde kvaliteta vazduha što dovodi do respiratornih problema kod populacije", tvrdi Tomić.

Tomić dodaje da energetski sektor takođe emituje ugljen-monoksid (CO), sumpor-oksid, a glavni emiter je termoelektrana u Pljevljima smještena tri kilometra od centra grada, koja koristi lignit iz površinskog kopa u Pljevljima (lignit sadrži značajnu količinu sumpora). Još jedan značajan izvor zagađenja vazduha je, kako navodi, upotreba olovnog benzina i visokosumpornog dizela za motorna vozila.

"Industrijski i komunalni otpad se prema istraživanju Demokrata odlaže na neadekvatnim mjestima što predstavlja potencijalnu opasnost po zdravlje građana. Reciklaža skoro da i ne postoji, dok je oprema za skupljanje otpada prilično stara. Crna Gora predstavlja žariste biodiverziteta sa mnoštvom opasnosti za biodiverzitet. Osnovni razlozi za opadanje biodiverziteta spadaju u nekoliko širokih kategorija: degradacija staništa, nezakonito korišćenje prirodnih resursa, krivolov i zagađenje. Država teži zaštiti svog prirodnog nasleđa ali je pitanje u kojoj mjeri to radi ako danas trpimo posledice nemarno donesenih odluka. Početak novog društvenog odnosa prema životnoj sredini, prema prostoru i prirodnim bogatstvima nam je neophodan", poručuje Tomić u saopštenju.

Tomić je rekla da je opšte poznato da se zakonom o životnoj sredini definišu ciljevi, osnovni principi, mjere i mehanizmi zaštite životne sredine.

"U cilju sprječavanja zagađenja životne sredine uvedena je obaveza plaćanja „eko naknade“ kao i obaveza plaćanja naknade za kršenje normi. Međutim ovaj zakon ostaje samo slovo na papiru baš kao i već pomenuta deklaracija. Interesi privilegovanih grupa pojedinaca iznad su društvene potrebe za očuvanjem ekosistema. Neefikasan sistem monitoringa slabi podsticaje da se vodi računa o zaštiti životne sredine. Izrevoltirani postojećim stanjem Demokrate nude zdravorazumno rešenje. Navode vaspitanje i obrazovanje kao nezaobilazan segment svakog sistema. Izmedju eko edukacije i eko kulture postoji uzajaman odnos sa uzročno posljedičnim vezama. Ekološkom edukacijom omogućava se sticanje ekoloških znanja sa ciljem povećanja nivoa svijesti pojedinaca. Ekološka edukacija kod ljudi stvara nove vrijednosti koje će ih uputiti na promjene u ponašanju, shodno tome postoji potreba za edukacijom ljudi od najranije dobi", smatra Tomić.

Drugi mehanizam za jačanje javne svijesti, tvrdi ona, je adekvatno sprovođenje zakona odnosno njegovih kaznenih odredbi za počinjene prekršaje.

"U tom smislu potrebna je povezanost nadležnih organa za sprovođenje zakona i lica za sprovođenje kampanje koje takodje imaju za cilj da pomognu u uspostavljanju održivog sistema. Zaključak istraživanja je da ukoliko želimo unaprijediti postojeće stanje u državi po ovom pitanju, moramo početi sa promjenama", zaključila je Tomić.

( Vijesti online )