Književnost stvara građane kritičkog duha

Književnost je jako značajna, ne samo da bi se proživjeli neki trenuci zabave, čitajući neko dobro djelo, nego da bi od nas stvorila građane kritičnog duha, koji ne dozvoljavaju da budu manipulisani od strane vlasti“, kazao je peruanski nobelovac Mario Vargas Ljosa, koji je sinoć svečano otvorio ovogodišnji 29. festival Grad tetar u Budvi.

Ljosa, koji je održao i književno veče, zahvalio se pozivu da dođe u Crnu Goru i otvori Grad teatar i Mediteranski sajam knjiga u Budvi.

„Iako je knjiga uvijek bila prisutna na ovom festivalu, otvarajući salon knjige ove godine raduje me što će knjiga konačno dobiti glavnu ulogu na ovom festivalu. Jer, vjerujem da je knjiga najbogatija tradicija kulture, ne samo na Zapadu, nego u svim živim kulturama. Nadam se da moje knjige otvaraju makar jedan prozor kroz koji čitaoci odavde mogu da se upoznju sa latinoameričkom stvarnošću“, kazao je Ljosa.

Zamoljen da pojasni svoju tezu da oni ljudi koji čitaju romane, tragaju za onim što nemaju u svojim životima, Ljosa je kazao da je „to je jedan od najboljih doprinosa romana ljudskom napretku“.

„Dobri romani omogućavaju nam da doživimo neko isksutvo, koje je mnogo bogatije, korisnije, složenije, različitije, od onoga što živimo u stvarnoti. Tako da kada 'izađemo' iz nekog romana koji smo čitali i uđemo u realnost otkrivmo da je stvarnost mnogo siromašnija. Onda postajemo rastrojeni, bivamo ljuti, kritični prema stvarnosti. Upravo taj kritički duh koji osjećamo prema onome što nas okružuje je osnova. To je osjećanje koje nas je izvelo iz naših pećina u kojima živimo, koje nas je vinulo u nebo. Sve dobre stvari u istoriji čovječanstva upravo su izašle iz tog osjećanja slobode prema svijetu“, ocijenio je Ljosa.

Citirajući Gistava Flobera, Ljosa je kazao da je „književnost način življenja“, više od profesije.

„U kojoj mjeri sebe predajete i sebe prenosite u knjigu, u toj mjeri se uspostavljaju bliski kontakti sa čitaocem. Najvažnija obaveza pisca je da piše sa što većom autentičnošću, strogošću prema samom sebi. Preko tih, tako da kažem, laži i maštarija, pisac pokušava da iznese najdublju istinu. To je istina koju sama književnost može da izrazi uz pomoć laži“, naveo je on.

Upitan da li je i u Južnoj Americi slična situacija kao i u Crnoj Gri, gdje su u posljednjoj deceniji pisci sve više kolumnisti koji se bave društvenim probemima i iznose svoje političke stavove, Ljosa je odgovorio potvrdno, jer “to je način borbe protiv diktatorskog režima”.

„Postoji tendencija u Južnoj Americi da pisci i umjetnici, manje-više, učestvuju u društvenom životu. Ali ono što te intelektualce, umjetnike, pisce tjera da se upliću u javni i socijalni život su diktature, koje su postojale. Za vrijeme diktature oni se upliću, ne bi li se što više borili protiv takve stvarnosti kakav je diktatorski režim i upotrebljavaju sve svoje snage da bi se izborili sa tim. I onda, kada tu diktaturu zamijeni sloboda i demokratija, onda se praktično intelektualci povlače iz tog života i gledaju na politiku sa prezirom. Slično se dešava u Latinskoj Americi današnjeg dana, ali na sreću nemamo toliko diktatura, koliko smo ih imali prije“, kazao je Ljosa.

On je rekao da „u dugoj istoriji čovječanstva, nikada nam nije bolje nego sada“.

„Nikada nijesmo imali toliko oružja da se borimo protiv demona, gladi, nepravde, siromaštva, predrasuda. Zemlje današenjeg doba, mogu da se opredijele šta žele da budu, siromašne ili bogate, to je stvar odluke svake države. Ako zemlje želi da bude bogata i prosperitetna, iako nema nikakvih uslova za to, ona može da bude. Zato nemamo pravo da budemo pesimisti, već moralno obavezni da budemo optimisti kada je naša budućnost u pitnju. Jer prvi put, budućnost zavisi samo od nas i ukoliko činimo loše bićemo odgvorni za sve što se dešava loše“, kazao je Ljosa.

Direktor JU Grad teatar Blažo Radoman kazao je da je gostovanje Ljose „dokaz da najbolji pomjeraju granice“.

U Modernoj galeriji u Starom gradu, u okviru festivala Grad teatra, svečano je otvorena izložba objekata, instalacija i crteža „Cvijet je cvijet, je cvijet...“, Mizokamija Kazamase, dok je dramski pogram svečano započeo pozorišnom predstavom „Razbijeni krčag“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta na sceni između crkava u Starom gradu.

Evropsku uniju treba braniti od demona nacionalizma i religije

Odgovarajući na pitanje kako vidi Evropu sa svim današnjim problemima, Ljosa je kazao da „kada se raspala Rusija, bilo je opšte mišljenje da je demokratija došla i na ta vrata“.

„Naravno to je bilo naivno razmišljati. Kada govorimo o slobodi, dobiju se bitke, ali ne i rat. To je Evropa otkrila, SSSR je nestao, ali ono što je još živo je ta stara sovjetska socijalistička tradicija, autoritarni režimi, tradicija imperijalistička je dalje živa. Dakle, kulture koje su doživjele slobodu moraju da budu stalno na oprezu pred novim prijetnjama. Ja sam optimista , kada je Evropa u pitanju, vjerujem u tvorevinu ujedinjene Evrope, to je jedan od najvećih političkih pojekata našeg doba. Upravo projekat koji ima svoje korijene u toj kulturi slobode. Iako ima previše birokratije, ipak je taj pojekat donio velike benefite i korist mnogima. Što više bude napredovao, donijeće više napretka zemljama koje pripadaju. U taj mjeri čak razmišljam da EU treba braniti koliko je god moguće, od upravo nacionalistički prijetnji, koje su u dubokoj mjeri reakcionarne. Nacionalizam i religija su uzroci najvećih katastrofa . Buđenje tih nekih starih demona, koji postoji od davnih vremena kao neka su sjenka. Izgradili smo civilizaciju koja traje godinama“, ocijenio je Ljosa.

( Vuk Lajović )