Grčka: Radimo na tome da samit eurozone bude uspješan
Centralna banka Grčke je ove nedjelje upozorila da bi Grčka mogla da izađe ne samo iz eurozone, već i iz EU ukoliko ne uspije da postigne sporazum sa kreditorima
Grčka radi na tome da vanredni samit lidera eurozone zakazan za ponedjeljak bude uspješan, u vrijeme kada Atini ostaje sve manje vremena za postizanje sporazuma sa kreditorima i izbjegavanje bankrota.
"Nadamo se da će konačni pregovori biti održani na visokom političkom nivou i radimo na tome da samit bude uspješan", saopšteno je danas iz kancelarije grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, prenosi agencija Frans pres.
Predsjedavajući EU Donald Tusk sazvao je sinoć vanredni samit lidera eurozone za ponedjeljak u nastojanju da riješi grčku krizu nakon što je jučerašnji sastanak završen bez rezultata.
Centralna banka Grčke je ove nedjelje upozorila da bi Grčka mogla da izađe ne samo iz eurozone, već i iz EU ukoliko ne uspije da postigne sporazum sa kreditorima.
Banka Grčke upozorava da bi, u slučaju izlaska iz eurozone, Grčku pogodila duboka recesija uz dramatičan pad prihoda i skok nezaposlenosti. "Iz tih razloga čvrsto vjerujemo da je sporazum sa kreditorima istorijski imperativ i da ne možemo sebi da dopustimo da ga ignorišemo", navodi banka.
Postojeći program međunarodne pomoći Grčkoj ističe 30. juna, pa Atini ne ostaje još mnogo vremena da pokuša da nađe zajednički jezik sa kreditorima.
Cipras upozorava da bi istupanje Grčke iz evrozone, famozni Greksit, bio početak kraja eurozone.
On je, u intervjuu bečkom dnevniku "Kurir", naglasio da Greksit ne može biti opcija kako za Grke tako ni za EU.
"To bi bio ireverzibilni proces, bio bi početak kraja eurozone. To bi bilo jako negativno za narode Evrope", podvukao je Cipras.
On je ukazao da je debata o Greksitu počela kada je u Grčkoj počela primjena rigidnog programa štedenje, a taj od strane EU i MMF nametnuti program štednje grčko stanovništvo ne može pretrpjeti.
"Te mjere nisu bile pozitivne ni po privredu. Grčka nije postala konkurentnija, i državni dug nije smanjen. Ukupan koncept bi trebalo da se promijeni", zatražio je Cipras.
On je, povodom nedavne posjete austrijskog kancelara Vernera Fajmana, rekao da ovaj političar podržava Grčku u namjeri da se mora prekinuti sa politikom štednje, i okrenuti se više rastu, što, kako ističe, mora da važi za čitavu Evropu. Dalje je poručio da Evropljani moraju shvatiti šansu da aktuelna vlada nema nikakve veze sa grčkim oligarsima, i da može i želi da oporezuje bogate i konačno okonča korupciju.
S tim u vezi je ukazao na sporazum sa Švajcarskom, koji je, kako je naveo, postignut i pored zahtjevnih pregovora sa institucijama, a koji omogućava da se ustanovi grčki novac u Švajcarskoj i oporezuje.
"To prethodna vlada iz jednostavnog razloga nije učinila, a to je što su pojedini ministri imali novac u Švajcarskoj. Postoje liste iz kojih vidimo koji Grci imaju neoporezovan novac u Švajcarskoj", istakao je Cipras dodajući da se radi o više milijardi.
Tačnu cifru, kako je priznao, ne znaju, ali je sa švajcarskom vladom odlučeno da se grčkim vlasnicima računa da podsticaj i to do 2019..
"Želimo da novac bude oporezovan sa 20 odsto. To nije puno, ali ipak znači", naglasio je on.
Cipras je kazao da je vlada smanjila troškove odbrane sa 4 na 1,5 odsto BDP-a, i da štedi kod svih izdataka.
"Više je nemoguće", poručio je grčki premijer.
( Tanjug )