Bio u Pokretu za neutralnost, sad tvrdi da je to nemoguća misija
"Ideja o neutralnosti, je možda humana, ali u današnje vrijeme koje je isprepleteno globalnim interesima velikih sila, ona je nemoguća misija, a neutralne države nijesu izuzete od odgovornosti za međunarodnu bezbednost i one sarađuju sa vojnim savezima", poručio je Bukvić
Ideja o neutralnosti, je možda humana, ali u današnje vrijeme koje je isprepleteno globalnim interesima velikih sila, ona je nemoguća misija, ocijenio je vojni analitičar Zoran Bukvić.
Bukvić je donedavno bio u Upravnom odboru Pokreta za neutralnost.
On je, u blogu na sajtu natomontenegro, naveo da neutralne države redefinišu pozicije u skladu sa globalnim trendovima i svojim potrebama, ostajući, kako je rekao, privržene deklarisanoj neutralnosti uglavnom zbog svoje tradicije.
"Ideja o neutralnosti, je možda humana, ali u današnje vrijeme koje je isprepleteno globalnim interesima velikih sila, ona je nemoguća misija, a neutralne države nijesu izuzete od odgovornosti za međunarodnu bezbednost i one sarađuju sa vojnim savezima", poručio je Bukvić.
Prema njegovim riječima, u ISAF misiji u Avganistanu, učestvovali su vojnici Švedske, Austrije, Finske i Irske, koju je, kako je pojasnio Bukvić, vodio NATO, a za koju je saglasnost dao Savjet bezbjednosti Ujedinjeni nacija.
"Švajcarska učestvuje u mirovnim misijama UN. Neutralne države učestvuju u NATO programu Partnerstvo za mir", rekao je Bukvić.
Prema njegovim riječima, za neutralnost je neophodno da postoji ugovor sa drugim državama koje potvrđuju vašu samoproklamovanu neutralnost.
On je podsjetio da je, SFRJ 1956. godine priznala neutralnost Austrije, izjavljujući da, kako je naveo, priznaje status neutralnosti Austrije i da će taj status poštovati u svim njegovim međunarodnim vidovima.
"Ovakvu deklaraciju ni jedna država nije usvojila u vezi neutralnošću Srbije. U decembru 2007.godine Narodna skupština Srbije donijela je odluku o proglašavanju vojne neutralnosti Republike Srbije", dodao je Bukvić.
U stavu tri Lisabonskog ugovora navodi se, kako je pojasnio, da će članice EU staviti Uniji na raspolaganje civilne i vojne resurse zarad implementacije zajedničke politike.
"Kao članica EU, države moraju da sarađuju sa NATO savezom“, ocijenio je Bukvić, navodeći da na to ukazuje i komentar njemačkih poslanika poslije posjete Beogradu, u junu 2011.godine.
Oni su, prema njegovim riječima, izjavili da postoji mogućnost da Srbija ne bude članica NATO, ali da je, kako je naveo, saradnja sa Alijansom ključna kada jednog dana postanete članica EU.
"Crna Gora, danas, ne može postati funkcionalno vojno-neutralna država iz više razloga.Ne postoji pravna osnova za neutralnost. Ni ustav, a ni jedan zakon to ne propisuju", poručio je Bukvić.
Strategija nacionalne bezbjednosti (2008.) i Strategija odbrane Crne Gore (2008.), koje je u skladu sa odredbama Ustava Crne Gore donijela Skupština, su, kako smatra Bukvić, veoma jasne.
Prema njegovim riječima, u Strategiji nacionalne bezbjednosti zapisano je da je strateški cilj Crne Gore da u najkraćem mogućem roku, postane punopravni član NATO i EU.
"Strategija odbrane Crne Gore definisala je realizaciju odbrambenih ciljeva, među kojima je i razvijanje sposobnosti za ulazak u NATO i EU, a zbog globalnih interesa velikih sila, verovatno ni jedna država ne bi priznala neutralnost Crne Gore", kazao je Bukvić.
On je dodao da Crna Gora učestvuje u mirovnim misijama UN, EU i NATO, u program Partnerstvo za mir i ima ugovore sa NATO državama, što, kako je rekao, isključuje vojnu neutralnost.
"Iako se odbrambene snage definišu prema bezbjednosnim izazovima, rizicima i prijetnjama, koji su to i za koje se vrijeme oni mogu eliminisati, a da snage budu ekonomski održive, neutralne države ipak moraju imati brojnije odbrambene snage", ocijenio je Bukvić.
U Crnoj Gori, kako je pojasnio Bukvić, nije rađena ozbiljna studija o ekonomskim efektima neutralnosti i članstva u NATO.
"Prema istraživanju koje je radila Hrvatska prije nego što je odlučila da pristupi NATO savezu, došlo se do zaključka da na desetogodišnjem nivou Hrvatska štedi oko tri milijarde dolara ukoliko je članica NATO, umjesto da sama održava sopstveni sistem bezbjednosti", naveo je on.
Crna Gora, prema riječima Bukvića, želi da postane članica EU, učestvovanjem u zajedničkim bezbednosnim i odbrambenim politikama, navodeći da je to sprečava da bude neutralna.
"Terorizam je transnacionalna pojava, pa se postavlja pitanje kako Crna Gora može da reaguje na terorističke akte, sama kao neutralna država“, upitao je Bukvić.
U strateškim dokumentima UN, EU i NATO i drugih organizacija, prijetnja terorizmom se, kako je kazao Bukvić, smatra jednom od najvećih prijetnji po međunarodnu bezbjednost i, kako je zaključio, radi se na tome da se udruže snage protiv tog zla.
( Mina )