UN nisu opremljene za hvatanje u koštac sa globalnim izazovima 21. vijeka
U izvještaju se poziva na stvaranje kadrovske službe iskusnih posrednika UN radi sprečavanja kriza i konflikta, kao i na transformaciju Mirovnjačke komisije UN u snažniji, bolje finansiran Mirovnjački savjet
Ujedinjene nacije i druge globalne institucije nisu opremljene za hvatanje u koštac sa današnjim globalnim izazovima kao što su masovni zločini u slabim državama, sve dramatičnije klimatske promjene i globalni ekonomski šokovi, saopštila je danas Komisija UN za globalnu bezbjednost, pravdu i upravljanje.
Ta komisija visokog ranga je u svom izvještaju iznijela niz predloga za reformisanje svjetske organizacije i jačanje saradnje na svim društvenim nivoima, radi borbe sa navedenim izazovima, kao i za stavljanje većeg akcenta na prevenciju konflikata i uspostavljanje mira u zemljama u kojma su konflikti završeni.
"Svjetski lideri moraju naći nove načine za hvatanje u koštac sa prijetnjama 21. vijeka koje potiču od klimatskih promjena, konflikata i prekograničnih ekonomskih šokova. Neuspjeh u prilagođavanju efektivno nosi sa sobom rizik produžavanja i produbljivanja tih globalnih kriza", rekla je kopredsjedavajuća Komisije, bivša državna sekretarka SAD Medlin Olbrajt (Madeleine Albright),
Izvještaj na 158 strana pojavio se u vrijeme sedamdesete godišnjice Ujedinjenih nacija i uoči septembarskog okupljanja svjetskih lidera na kojem će se usvajati novi ciljevi u promovisanju razvoja, borbe protiv siromaštva i borbe protiv klimatskih promjena.
"Naš maleni, gusto naseljeni i umreženi svijet ne može da prosperira ako više od milijardu njegovih žitelja ne može da dosegne prag bezbjednog, dostojanstvenog življenja, ili ako rast nivoa mora, ekstremne suše, masivne poplave i oluje, krijumčarske bande i mreže nasilnih ekstremista prijete bezbjednosti, dobrobiti i opstanku miliona ljudi", navodi se u izvještaju.
Komisija je u njemu ocijenila da će klimatske promjene, ekonomski šokovi i sajbernapadi vjerovatno imati dalekosežne i dugotrajne posljedice, a da je "zapaženim i vrlo uočljivim povećanjem broja masovnih zločina od zemlje do zemlje preokrenut trend smanjenja političkog nasilja koji je počeo sa okončanjem Hladnog rata".
U izvještaju se poziva na stvaranje kadrovske službe iskusnih posrednika UN radi sprečavanja kriza i konflikta, kao i na transformaciju Mirovnjačke komisije UN u snažniji, bolje finansiran Mirovnjački savjet.
Kao pomoć u borbi protiv globalnog zagrijavanja, Komisija poziva na stvaranje "tijela za licenciranje zelene tehnologije" u okviru Zelenog klimatskog fonda, koji bi trebalo da postane ključni kanal za finansijsko podsticanje siromašnih zemalja da se uhvate u koštac sa klimatskim promjenama i njenim posljedicama.
Poziva se takođe na stvaranje savjetodavnog tijela koje bi razmatralo sve eksperimente koji uključuju atmosferske modifikacije.
Komisija takođe traži da se unaprijedi saradnja grupe 20 najvećih zemalja svijeta, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se predupredilo širenje prekograničnih finansijskih šokova.
Potrebno je, navodi se, poboljšati pristup internetu u siromašnim zemljama i razviti globalnu mrežu centara za borbu protiv sajberkriminala.
Komisija je podržala proširenje Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i ideju o suzdržanijem korišćenju prava veta koje ima pet stalnih članica ovog tijela - SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska.
Poziva se i na šire prihvatanje jurisdikcije Međunarodnog suda pravde i novog Globalnog partnerstva UN, mehanizma uz čiju pomoć neke nedovoljno zastupljene teme poput prava žena, migracija i obuke radne snage mogu snažnije da se čuju.
"Ovi predlozi nude pametnu stazu kretanja naprijed za regione, države i narode koji se suočavaju sa izazovima konflikata, klimatskih promjena i nepostojanostima globalizovane ekonomije, u pravcu rješenja koja promovišu i bezbjednost i pravdu", naveo je u izvještaju Ibrahim Gambari, drugi kopredsjedavajući Komisije, a takođe bivši šef diplomatije Nigerije i generalni podsekretar UN za politička pitanja.
Komisija ima 14 članova, a u izvještaju je napomenula da puko iznošenje navedenih predloga svjetskim liderima nije dovoljno. Ona je pozvala na akciju mobilisanja globalne podrške za implementaciju svog programa reformi do 2020. godine, kada Ujedinjene nacije slave 75 godna postojanja.
Komisija je saopštila i da će njeni partneri, Haški institut za globalnu pravdu i vašingtonski Stimson centar pratiti implementaciju programa.
( Beta )