U pravnoj državi pred zakonom svi jednaki

Vladavina prava je preduslov prosperiteta svakog društva i ona podrazumijeva da pred zakonom svi moraju biti jednaki, bez obzira na funkcije i moć koju posjeduju, poručeno je sa obilježavanja osam vjekova od usvajanja Magna Carta Libertatum /Velike povelje o slobodama/. Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obilježio je danas godišnjicu usvajanja tog dokumenta, na kom su predstavnici crnogorskih institucija, diplomatskog kora i civilnog sektora govorili o značaju Velike povelje i koncepta vladavine prava. Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, poručio je da je Velika povelja o slobodama donešena iz slabosti tadašnjeg vladara. „Čitajući taj dokument shvatio sam da su veliki iskoraci napravljeni, ne na velikim idejama, već slabostima“, rekao je Krivokapić, navodeći da, da je to spoznao ranije, vjerovatno bi se i on i svi drugačije bavili politikom devedesetih godina. Krivokapić je podsjetio na usvajanje Stege u Crnoj Gori, navodeći da je tada državni razlog bio potčinjen raznim drugim plemenskim i ličnim razlozima. „Ne postoji ni lični, ni institucionalni interes koji može biti državni razlog iznad Ustava i iznad zakona“, poručio je Krivokapić. On je, govoreći o različitosti u samoj terminologiji između Velike Britanije i slovenskih naroda, kada je u pitanju ustav, naveo da se u slovenskim jezicima ustav odnosi na „ustavljane“ vlasti. „Kako se krećemo prema Evropskoj uniji (EU) i prema zajednici zrelih demokratija, mislim da će i naši ustavi biti sve više biti konsatitucija, a sve manje ustavljanje vlasti“, naveo je Krivokapić. Prema njegovim riječima, prije toga je neophodno „ustaviti“ vlast. „Naravno, prvo je potrebvno da ustavimo vlast, da zaustavimo vladu u zloupotrebljavanju svojih ovlašćenja i da vladavina prava postane normalnost u kulturi ponašanja ljudi, u shvatanju osnovnih vrijednosti života i razvoja“, poručio je Krivokapić. Ne postoji, kako je dodao, razvijena ekonomija koja nije zasnovana na vladavini prava. „Ona može da traje godinama ili jednu deceniju, ali ne može da traje decenije. Samo vladavina prava obezbjeđuje sigurnost građana “, poručio je Krivokapić. On je naveo da se, u sazrijevanju crnogorske demokratije, moraju objašnjavati i elementarne stvari, koje se, kako je naveo, odnose i na podjelu vlasti. „Da ne postoji samo jedna, nego tri grane vlasti. Ali, to je sazrijevanje demokratije“. Krivokapić je naveo da vjeruje da će Crna Gora i njeno društvo biti dorasli vbladavini prava. „I hvala još jendom na prilici da u ovakvom auditorijumu ne govorimo samo o obrascima i dokumentima, nego da pokušamo da iz njih izvučemo modus vivendi i za ovo vrijeme“, zaključio je Krivokapić. Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori, Jan Viting, podsjetio je da je usvajanje Velike povelje o pravima značilo da pravo više ne pripada kralju, već državi. „Čak i oni koji usvajaju zakone, podliježu tom zakonu“, naveo je on. Principi Velike povelje o slobodama zasnivaju se na pravilu da svako može biti pozvan ba pravnu odgovornost. „Jednakost pred pravom podrazumijeva demokratiju, stabilnost, različitost, prosperitet i koheziju“, poručio je Viting. On je naveo da to nije lak zadatak. „Budući da smo sada u crnogorskom parlamentu, ne treba podcijeniti izazove koji su pred državom, ali ni zanemariti ogromni napredak koji je postignut“, kazao je Viting. Ono što slijedi iz Velike povelje je, kako je naveo, da su zakoni važni i značajni. „Ali zakoni malo znače, ukolioko ne važi princip da su svi jednaki pred zakonom i da svi podliježu pravu. Niko, bez obzira na funkciju, formalnu ili neformalnu moć koju posjeduje, nije imun na kaznu za kršenje prava“ , poručio je Viting. Duh zakona, kako je dodao, ide mnogo dalje od samog teksta. Predsjednica Ustavnog suda, Desanka Lopičić, poručila je da se Velika povelja o slobodama smatra temeljem istorije ne samo Engleske, već i evropskih naroda, ali i kao osnov iz kog se, kako je navela, može izvlačiti demokratska politička misao. „Crna Gora je pravilno prepoznala da pravo mora biti izdignuto na nivo društene djelotvornosti koja se postiže prihvatanjem uloge Ustavnog suda Crne Gore kao zaštitnika osnovnih ljudskih prava i sloboda“, navela je ona. Lopičić je poručila da Ustavni sud gradi objektivni sistem obavezujućih smjernica za djelovanje državne vlasti u okvirtima Ustava. „Ustavni sud ima značajnu, tešku i odgovornu ulogu u procesu izgradnje Crne Gore, kaop nezavisne demokratske države, a takođe i da sa svojim odlukama obezbjeđuje da se u domaći pšravni poredak ugrade evrospke vrijednosti i standardi“, zaključila je Lopičić. Ministar pravde, Zoran Pažin, kazao je da je vladavina prava potrebna jer je pravna sigurnost osnovni atribut vladavine prava. „Bez pravne sigurnosti nema stabilnosti društva, bez stabilnosti društva nema demokratije progresa, kulturnog i moralnog prosperiteta, posebno nema ekonomskog i privrednog razvoja i stranih ulaganja“, objasnio je on. Prosperitetno može biti, kako je kazao Pažin, samo ono društvo u kom se poštuju međusobna prava između države i njenih građana. Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Snežana Jonica, poručila je da Velika povelja o slobodama predstavljala prvi korak dugog istorijskog procesa koji je doveo do vladavine ustavnog zakona i današnje vladavine prava i pravne države. Zaštitnih ljudskih prava, Šućko Baković, ukazao je na značaj usvajanja dokumenta poput Velike povolje o slobodama, navodeći da većina laika shvata samo formalni značaj tog dokumenta, zanemarujući njegovu suštinu. „Tu je njen osnovni značaj i to je ključni razlog njene dugovječnosti“, naveo je Baković, poručujući da je bitno „proniknuti“ u suštinu Velike povelje. Povratak Velikoj povelji je, kako je dodao, povratak u korijene demokratije, slobode i ljudskih prava. Baković je, govoreći o funkciji Zaštitnika ljudskih prava, ukazao na ulogu i stav te institucije u slučaju Milić Nikezić protiv Crne Gore, podsjećajući na presudu Evropskog suda za ljudska prava. Prema njegovim riječima, u tom slučaju je uloga Ombudsmana „u zaštiti psihičkog i fizičkog integriteta ličnosti došla do punog iztražaja u situaciji pasivnog držanja ostalih državnih institucija“. Predsjednik Građanske alijanse, Boris Raonić, Crnoj Gori treba iskren i svakodnevan rad na vladavini prava i ljudskim pravoima. „I to ne deklarativan i ne formalan rad, ne na okruglim stolovima i konferencijama, već bukvalno u svakoj situaciji, da vidimo da su ovakvi izazovi postavljeni pred nas“. „Žao mi je što u civilnom sektoru ima samo nekoliko organizacija koje to vide, što sa univerziteta ne može čuti taj glas i što iz parlamenta nije bilo glasnog odgovora kada su se odluke, koje nijesu bile u interesu moćnika, nazivale parlamentarnom diktaturom. To je ono kada ćemo mi napraviti pomak“, naveo je Raonić. Crna Gora će, kako je dodao, usvojiti sve sve ono što se od nje zahtijeva kroz proces pregovora sa EU, i tu je parlament efikasan. „Mi ćemo poslati kvalitetne lekcije kakve smo i danas čuuli, ali konketno djelovanje je ono na čemu mi moramo da radimo“, poručio je Raonić. Prema njegovim riječima, Crna Gora je izgubila osam vjekova kroz različite sisteme koji su se smjenjivali i donosili neke svoje poglede, dok je u VB rad na pravnoj državi i vladavini prava bio kontinuiran. „Ovdje je možda i posljednji trenutak kada svi moramo zajednički prepoznati sve izazove koji su pred nama, konkretnim aktima svih organa, a apel i svima iz međunarodne zajednice, da pokušamo što je moguće veći naprdak da napravimo“, rekao je Raonić. Da li je motiv ekonomski prosperitet ili ograničavanje „moćnika“, to je, kako je kazao Raonić, manje bitno. Velika povelja o slobodama usvojena je 15. juna, 1215. godine i predstavlja engleski ustavni dokument kojim je ograničena moć engleskih kraljeva. Povelja je uticala na principe engleske ustavne slobode, ali je bila i model za ustave država širom svijeta.

( MINA )