Vlada daje nove ustupke: Bez većine dažbina za bogate
Ove mjere kako očekuju omogućile bi izgradnju ili rekonstrukciju 76 hotela koji bi imali četiri ili pet zvijezdica sa 8.210 soba
Porez na dodatu vrijednost na sve usluge u hotelima smanjiti sa 19 na sedam odsto, vlasnike hotela osloboditi plaćanja poreza na imovinu i poreza i prireza na zarade zaposlenih na 10 godina, umanjiti doprinose na zarade za 50 odsto na 10 godina, subvencirati kamate do iznosa od 3 do 4 odsto, osloboditi obaveze plaćanja takse za regionalni vodovod, neke su od mjera kojima Vlada želi podstaći izgradnju hotela sa četiri i pet zvijezdica.
Kako je navedeno u informaciji koju je Vlada juče usvojila, te mjere će se primjenjivati od početka naredne godine, a do tada je potrebno izmijeniti 10 zakona i uraditi jedan novi “o turističkim zonama i visokokvalitetnom turizmu”.
Osim oslobađanja od brojnih dažbina predviđene su i povoljnosti u vidu definisanja novih formi poslovnih modela prilagođenim investitorima kao što su hibridni hoteli (mješavina stambenih jedinica i klasičnog hotela), etažiranje ugostiteljskih objekata,...
Ove mjere kako očekuju omogućile bi izgradnju ili rekonstrukciju 76 hotela koji bi imali četiri ili pet zvijezdica sa 8.210 soba. Te investicije u naredne tri godine vrijedile bi 757 miliona eura i uticale bi na rast BDP-a na kraju 2018. godine za šest odsto u odnosu na iznos iz 2015.
Vlada očekuje da bi tokom izgradnje ovih hotela državni budžet imao prihod od 119 miliona eura, a od toga najviše od PDV-a na prodate stanove i vile u okviru takozvanih hibridnih hotela. Istovremeno bi zbog umanjenja PDV-a na turističke usluge postojao manjak od 18 miliona, pa bi, kako očekuju, država imala neto prihod od 101 milion.
Međutim, u ovoj analizi nije navedeno koliko bi država izgubila zbog drugih mjera kao što su subvencioniranje kamata investitorima i na druge poreze, prireze, doprinose i naknade koje planiraju ukinuti kada hotel bude izgrađen. Graditelji hotela sa 4 i 5 zvijezdica protekle i ove godine oslobođeni su plaćanja komunalija, uvoznog PDV-a za proizvode i usluge za gradnju hotela, a smanjen je iznos poreza na nepokretnosti.
Zaključkom se zadužuje Ministarstvo finansija da u saradnji sa Investiciono razvojnim fondom definiše konkurentnu politiku podsticaja omogućavajući kredite sa kamatama od dva do četiri odsto, sa grejs periodom od dvije godine i rokom otplate od 15 do 25 godine. Sve to mora biti omogućeno do početka naredne godine, ali nije navedeno gdje će država ili ovaj njen fond obezbijediti novac za ove kredite.
Kako je navedeno, hoteli sa pet zvijezdica sada čine svega četiri odsto ukupnih hotelskih kapaciteta, a cilj je da se taj procenat do 2020. godine poveća na 13,2 odsto.
Zabraniće gradnju stanova blizu obale, ali mogu “hibridni” hoteli
Vlada u izvještaju priznaje svoju dosadašnju grešku jer je omogućavala izgradnju stambenih zgrada na luksuznim lokacijama na obali mora. Zbog toga je predviđeno smanjenje građevinskih zona i zabrana izgradnje stambenih zgrada u zoni od hiljadu metala od obale.
Kako je navedeno, sadašnjim urbanističkim planovima u zonama na obali predviđeno je 500 hiljada stanova, a do sada je izgrađeno 120 hiljada.
“Zbog bržeg povraćaja investicije investitori se lakše odlučuju da grade stambene jedinice nego hotele. To je suprotno ciljevima koje je Crna Gora zadala strateškim dokumentima u oblasti turizma”, navedeno je u izvještaju ne navodeći zbog čega je postala praksa izgradnja stambenih zgrada na “pjeni od mora”.
Međutim sporna je definicija šta je to stambena jedinica, jer Vlada kroz forme “hibridnih hotela” omogućava izgradnju stanova i vila u tim kompleksima koje investitor može prodati na tržištu. Upravo najveći projekti Portonovi, Luštica, Porto Montenegro, Miločer, Kraljičina plaža, Buljarica većinom čine stanovi i vile za prodaju.
Pripremaju novi zakon da uzmu imovinu
Zadužena je međuresorna radna grupa da u roku od 10 dana informiše Vladu o potrebi donošenja zakona o turističkim zonama i visokokvalitetnom turizmu.
Prema informacijama “Vijesti” ovaj zakon bi objedinio ono što Vladi do sada nije prolazilo, a to je da u Skupštini prođe zakon koji bi joj omogućio da oduzima privatno zemljište za ove potrebe po skraćenoj proceduri i sama određivala naknadu.
Raniji predlog izmjena zakona o eksproprijaciji je povučen iz procedure jer su protiv bili opozicija i SDP, pa zakon nije imao većinu.
Ove najave izazvale su bunt vlasnika zemljišta na luksuznim lokacijama poput Buljarice i mnogih drugih koji su se okupili u neformalnu grupu “Naša ognjišta” koja je najavila da će se boriti protiv usvajanja takvih zakona.
( Goran Kapor, Marija Mirjačić )