Previše regulacije dovodi do manje slobode medija

Regulatorna tijela, čiji je cilj borba protiv lažnih vijesti, moraju postojati, ali u tome treba pronaći ravnotežu jer previše regulacije dovodi do manje slobode medija, ocijenjeno je na Međunarodnoj konferenciji o medijskoj održivosti.

Ministar kulture, Aleksandar Bogdanović, rekao je da se zaštita slobode medija u Crnoj Gori ogleda u konceptima nezavisne regulacije i samoregulacije medijske industrije.

Prema njegovim riječima, medijska oblast se mijenja ubrzano zbog tehnološkog napretka.

Bogdanović je podsjetio da je Vlada pripremila nacrte dva medijska zakona, jedan je krovni zakon o medijima, a drugi se odnosi na izmjene i dopune Zakona o javnom emiteru Radio televizije Crne Gore (RTCG).

“Oni su usaglašeni sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, praksom Evropskog suda za ljudska prava, preporukama Savjeta Evrope iz konkretnih oblasti, ocjenama iz redovnih godišnjih Izvještaja o napretku Crne Gore”, rekao je Bogdanović.

On smatra da su ubrzane promjene u oblasti medija donijele brojne izazove koji traže više od zakonsko-administrativnih rješenja.

“Sloboda govora, koju ne prati uvijek i odgovornost za izgovorenu riječ, paralelno sa sve češćim odbijanjem centara moći za saradnjom sa medijima, stvorili su prošireno polje animoziteta između medija i raznih interesnih grupa, ali nerijetko i pojačane animozitete između samih medija”, ocijenio je Bogdanović.

Prema njegovim riječima, takvi odnosi utiču na pad kriterijuma profesionalizma i objektivnosti u novinarskoj profesiji.

“Progresiju komercijalizacije medijskih sadržaja prati regresija analitičkih, istraživačkih i edukativnih, što se umnogome odrazilo i na nivo stručne osposobljenosti i erudicije novinara, pa se nerijetko dešava da novinar ima ulogu pukog prezentera informacija, u kojoj je sve manje autorske prepoznatljivosti i inventivnosti”, kazao je Bogdanović.

Kako je rekao, obaveza svih državnih resora, u čijem su nadleštvu mediji, je da stvore uslove za reafirmaciju novinarskog autorstva i obezbjeđivanje slobodnog rada novinara.

"Zajednički rad relevantnih međunarodnih institucija, javnog i civilnog sektora i medija na konstantnom jačanju i unaprjeđenju medijske scene, jesu ključne aktivnosti kojima se osnažuje proces evropskih integracija Crne Gore,” naveo je Bogdanović.

Predstavnik italijanske komunikacione regulatorne agencije, Frančesko Šahitano, kazao je da regulatorna tijela moraju postojati i da je njihov glavni cilj borba protiv lažnih vijesti.

Prema njegovim riječima, mediji moraju biti imuni na pritiske.

Šahitano smatra da regulatori moraju da budu efikasniji, nezavisni od političke vlasti i tržišta i opremljeni sa dovoljno ljudskih i finansijskih sredstava.

“Studije pokazuju da je ekonomski razvoj društva usko povezan sa efikasnošću regulatora”, dodao je Šahitano.

On smatra da su u regionu prikupljeni podataci o načinima finansiranja medija nedovoljni i da to može rezultirati nedostakom pluralizma medija.

Predstavnica Agencije za elektronske medije (AEM), Jadranka Vojvodić, kazala je da intervencije regulatornih tijela, bilo da su pozitivne ili negativne, moraju biti jasne, proporcionalne i opravdane.

Ona je rekla da su ranije medijske reforme u Crnoj Gori bile primarno pod uticajem evropeizacije i da su bile potpuno novi eksperiment, čiji je cilj bio da se smanji uticaj politike.

“Koncept ekonomske i političke nezavisnosti je bio nepoznat. Još imamo problem sa razumijevanjem i poštovanjem određenih principa”, dodala je Vojvodić.

Ona smatra da se inicijative za reformom zakonskih okvira ne mogu uvijek opravdati i da se one ne bi trebalo da budu zloupotrebljene.

Vojvodić je kazala da u Crnoj Gori nema pluralizma medija i da povjerenje u medije bilježi negativan trend.

Na pitanje šta države mogu da urade da poboljšaju samoregulatorne mehanizme, Vojvodić je rekla da treba propisati standard i dati određene podsticaje kako kako bi se uspostavila ravnoteža, tako da i mediji i regulatorna tijela budu odgovorniji.

Ona smatra da u Crnoj Gori broj emitera neodrživ.

Na pitanje koje mjere regulator može preduzeti da bi se smanjio broj elektronskih medija, Vojvodić je kazala da Agencija na konkursima i pri dodjeljivanju frekvencije uzima u obzir to da li je neki medij ispoštovao minimalne tehničke i programske standard.

Prema njenim riječima, zakonski bi trebalo propisati obavezu da mediji objavljuju podatke o finansiranju i vlasničkim strukturama.

“Potrebno je odrediti organ koji bi prikupljao informacije o finansiranju i držao ih sa strane, kako bi se znalo kome državni organi daju novac, kada i za koju namjenu”, dodala je Vojvodić.

Predstavnik makedonske Agencije za audio i audiovizuelne medijske servise, Zoran Fidanovski, kazao je da je u toj državi osnovni problem u regulaciji nedosatak implementacije zakona.

“Zakoni su na papiru u redu, ali imamo problem kada treba da se implementiraju”, rekao je Fidanovski.

Kako je naveo, činjenica je da previse regulacije dovodi do manje slobode medija.

“Treba nam kredibilitet regulatornih tijela, ljudi koji rade u njima moraju imati integritet. Ako to nemamo, onda ne možemo biti primjer medijima”, oocijenio je Fidanovski.

Kada je riječ o profesionalizaciji medija, on je kazao da je prvi preduslov za to ekonomska nezavisnst novinara.

Predstavnica kosovske aocijacije nezavisnih elektronskih medija Ardita Zejnulahu kazala je da u nekim slučajevima regulacija zakomplikuje cjelokupnu situaciju u području medija.

Ona smatra da regulatrna tijela često bitne stvari, kao što je pravo intelektualne svojine, ostavljaju po strani.

Paulin Mevel,iz organizacije Reporteri bez granica, kazala je da političari često koriste medije za propaganda govora mržnje i svega onoga što regulator sankcioniše.

Kako je navela, značaj agencija koje se bave regulacijom medija je ogroman, ali bi, kada je u pitanju uspostavljanje reguacije, trebalo pronaći ravnotežu.

Mevel je naglasila da bez kvalitetnih novinara i informacija demokratija ne može napredovati.

Konferenciju na temu “Održivost medija i uspješni modeli medijskog poslovanja” organ izovale su misije OEBS-a u Crnoj Gori i Makedoniji u saradnji sa Asocijacijom medija jugoistočne Evrope.

( MINA )