Gdje su rezultati primjene zakona i rada institucija

Uspjeh u pregovaračkom poglavlju 23 generisaće napredak u svim drugim, a razvoja ne može biti bez snažnih institucija i poštovanja ljudskih prava i ukoliko je u sistemu prisutna korupcija, poručeno je na okruglom stolu posvećeno tom poglavlju. Izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković je kazala da, ako se do sada izgovor za loše stanje u oblastima pravosuđa i borbe korupcije mogao tražiti u pisanju zakona i intenzivnoj legislativnoj agendi, to više, ocijenila je ona, ne može biti slučaj, jer su ključni propisi za te oblasti mahom završeni. „Zato je od sada jedino pitanje koje treba da postavljamo-gdje su rezultati primjene tih zakona i gdje su rezultati rada institucija“, rekla je Novaković na okruglom stolu Poglavlje 23 – gdje smo sa reformama i kako obezbijediti napredak. Poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe, korupciju i ljudska prava, je, kako je navela, temelj demokratskih reformi u društvu i uspjeh u tom poglavlju generisaće uspjeh u svih drugim. „Jasno je da ne može biti razvoja ni ekonomije, ni privrede ukoliko je u sistemu prisutna korupcija, ako nema snažnih institucija i poštovanja ljudskih prava“, pojasnila je Novaković. Ona smatra da u novoj fazi procesa treba osnaživati građane da traže sprovođenje reformi i pozivaju na odgovornost administraciju i izabrane predstavnike. Novaković je kazala da ono što je sada na redu ne može sprovesti Evropska komisija, niti bilo koji spoljni akter i dodala da su to domaći poslovi koje će članice Evropske unije (EU) intenzivno posmatrati i ocjenjivati, ali ih neće sprovoditi. „Zato je sprovođenje obaveza, pritisak da se stanje poboljša, insistiranje na traženju odgovornosti i stalno zalaganje za reforme zadatak domaćih aktera – administracije, poslanika, nevladinog sektora, medija i građana“, zaključila je Novaković. Britanski ambasador u Crnoj Gori, Ian Viting, kazao je da Crna Gora ima punu podršku Ujedinjeng Kraljevstva na evropskom putu, posebno što se tiče poglavlja 23. „To poglavlje jedno je od najizazovnijih sa kojima će se Crna Gora suočiti, a za njegovo prevazilaženje nužna je, ne samo potpuna posvećenost cilju, već i iskrena i konstruktivna saradnja svih djelova društva“, poručio je Viting. Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović, ukazao je na ulogu nevladinog sektora u integracijama. „Izvještaj koji smo dobijali od Koalicije nevladinih organizacija za nadgledanje i sprovođenje akcionih planova bio je veoma koristan i služio nam je da sagledamo gdje bismo mogli unaprijediti reakciju na planove i mehanizme sprovođenja“, objasnio je Pejović. On je ukazao na 34 zakona koja su donijeta, izmijenjena ili dopunjena za dvije godine. „Trenutno je fokus na podzakonskim aktima, tužilački savjet radi na izradi svog poslovnika, na izboru sekretarijata savjeta koji će dodatno unaprijediti njihov rad“, kazao je Pejović. On je dodao da najviše pažnje privlači izbor specijalnog državnog tužioca za organizovani kriminal i korupciju i deset tužilaca koji će s njim raditi. Pejović ukazao je na donijete izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije i Zakon o uređenju prostora. Ono što preostaje, objasnio je on, je zakoni o rodnoj ravnopravnosti, manjinskim pravima i slobodama i o zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom. Pejović je kazao se posljednih dana moglo čuti da su nevladine organizacije na određeni način isključene iz evropskog procesa. Prema njegovim riječima, zahtjev Evropske komisije je da se na pola godine dostavlja izvještaj, a kvartalni izvještaji bili su priprema za fazu nakon adaptacije akcionih planova. Polugodišnji izvještaji biće, kako je naveo, detaljniji i sveobuhvatniji. „Pozivam nevladine organizacije da predlože mehanizme i kanale komunikacije, jer je ovo zajednički proces i poduhvat“, poručio je Pejović. Jovana Marović iz Instituta Alternativa (IA) kazala je da je IA pokrenula pitanje o transparentnosti procesa i načinu izvještavanja. „Ni kvartalni izvještaji nam nijesu davali realnu sliku šta su napredak i mjerljivi rezultati“, smatra ona. Marović je ukazala da se Radna grupa koja se bavi poglavljem 23 jednom sastala u ovoj godini i da na toj Radnoj grupi nijesu pokrenuta važna pitanja. „Predstavnici Radne grupe obraćali su se da traže informacije upravo zbog tog novog načina izvještavanja i problematično je što nam nijeste dostavili te informacije “, zaključila je Marović. Okrugli sto organizovao je CRNVO u saradnji sa britanskom Ambasadom u Podgorici.

( MINA )