Pljevljaci žedni pored tri izvorišta

Iako građani Pljevalja godinama imaju ozbiljnih problema sa vodosnabdijevanjem država do sada nije preduzela ništa kako bi se to stanje popravilo, a najvjerovatnije to neće uraditi u skorijem periodu jer je za rekonstrukciju vodovoda potrebno izdvojiti više miliona eura.

Opština Pljevlja, u čijoj je isključivoj nadležnosti investiranje u vodovodnu infrastrukturu, zbog finansijskih problema u kojima se nalazi duži niz godina nije u mogućnosti da sama finansira radove. U opštinskom preduzeću Vodovod, kažu da je stanje vodovodnog sistema u Pljevljima izuzetno loše i alarmantno.

Zbog dotrajale vodovodne instalacije gubici na vodovodnoj mreži u Pljevljima su 64 odsto, što znači da od isporučenih sto litara vode do potrošača dođe svega oko 36 litara, dok ostala količina vode iscuri iz dotrajalih cijevi. Da bi obezbijedilo koliko- toliko kvalitetno vodosnabdijevanje radnici Vodovoda svakodnevno otklanjaju desetak kvarova na mreži.

Kako je navedeno u Vladinom godišnjem izvještaju o stanju u vodosnabdijevanju najveći problem ipak predstavlja kvalitet vode za piće, jer je voda sa gradskih vodovoda posebno Pliješi i Breznice i po nekoliko mjeseci nije za piće. Problem su i azbestno-cementne cijevi od kojih je izgrađena trećina pljevaljskog vodovoda. Upotreba ove vrste cijevi u zemljama EU odavno je zabranjena.

Brojni pojedinci i NVO smatraju, da bi te cijevi trebalo hitno zamijeniti, jer su kancerogene.

Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović pozvao je nadležne opštinske i republičke institucije da utvrde u kojoj su mjeri azbestne cijevi u pljevaljskom vodovodu štetne po zdravlje građana. On tvrdi da su azbestne cijevi u svijetu izbačene iz upotrebe jer su kancerogene i opasne po zdravlje ljudi.

U pljevaljskom Vodovodu su kazali da u vodovodnoj mreži u Pljevljima ima 23 kilometra azbestnih cijevi. One se nalaze na osam kilometara dugoj dionici od izvora Od žak do postrojenja za preradu Pliješ, 450 metara je od tih cijevi od sabirne do prelivne komore, 9 kilometara od izvora Zmajevac, Mandojevac i Bezarska vrela i 750 metara od izvorišta Jugoštica do bazena na Bogiševcu.

Azbestne cijevi u pljevaljski vodovod ugrađene su prije 30 godina i u to vrijeme predstavljale su dobar vodovodni materijal.

“U Pljevljima veliki broj ljudi obolijeva od kancera. Sumnjamo da azbestne cijevi u gradskom vodovodu mogu biti jedan od uzroka”, ističe Mitrović.

Iako je stanje vodovodne mreže izuzetno loše Opština će ove godine za te namjene izdvojiti svega oko oko 150.000 eura. Oko 50.000 eura za nastavak radova za zamjenu zatvarača i vazdušnih ventila, a 56.000 u sanaciju bazena Bogiševac gdje će se osim radova na postojećem objektu, graditi i prostorije za smještaj hlorne opreme. Oko 45.000 eura planirano je za sanaciju izvorišta Bezarska vrela, Zmajevac i Mandojevac.

( Goran Malidžan )