CBCG: Nivo javnog duga neće dovesti državu do bankrota

Centralna banka (CBCG) smatra nerealnim scenario prema kojem će nivo javnog duga dovesti do bankrota države, jer u ovom trenutku ništa ne ukazuje na to, saopštio je viceguverner Nikola Fabris.

On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet rekao da su svi svjesni da je kriza uticala na rast nivoa javnog duga i to ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i zemljama eurozone.

„Naravno da ne možemo biti srećni što je do toga došlo. Ako se pitanje odnosi da li očekujemo da će nivo javnog duga dovesti do bankrota države, smatramo da to nije realni scenario“, rekao je Fabris na sjednici Odbora koji je podržao Godišnji izvještaj o radu CBCG za prošlu godinu sa pratećom dokumentacijom.

Fabris je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Zorana Jelića da li je nivo javnog duga zabrinjavajući, rekao da za zemlju nije ključan samo nivo javnog duga, nego i teret njegove otplate, odnosno koliko iznose kamatne stope po kojima se on otplaćuje.

„Na primjer, javni dug Njemačke je značajno viši od crnogorskog, ali ne predstavlja toliki teret koji predstavlja nama, jer se Njemačka finansira po izuzetno niskim kamatnim stopama. Sa druge strane, emisija euroobveznica realizovana je po izuzetno niskoj kamatnoj stopi i kredit za finansiranje gradnje autoputa je po niskim kamatnim stopama što na određeni način olakšava otplatu javnog duga“, objasnio je Fabris.

Prema njegovim riječima, ne treba očekivati opasnost da država, ukoliko se nastave projektovane stope rasta, neće moći da otplati dug.

Jelić je kazao i da su kamatne stope nedopustivo visoke i pitao predstavnike CBCG šta su uradili po tom pitanju.

„Da li poslanici treba da donesu zakon o ograničavnju nivoa kamatnih stopa?“, pitao je Jelić.

On je podsjetio da su banke prošlu godinu završile sa nivoom nekvalitetnih kredita (NPL) od oko 16,8 odsto ili 402 miliona EUR, što je ocijenio kao visok nivo.

„Koliko taj nivo NPL i dalje ugrožava finansijski sistem Crne Gore?“, pitao je Jelić.

Guverner CBCG, Milojica Dakić kazao je da nivo NPL trenutno iznosi 16,3 odsto i u odnosu na aprilski podatak prošle godine manji je 5,1 odsto.

„CBCG je u cilju ublažavanja ovog problema donijela propise koji se odnose na upravljanje kreditnim rizikom. Donijet je i Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, pri čemu predstoji njegova implementacija, što će pomoći padu NPL“, rekao je Dakić.

Prema njegovim riječima, činjenica je da su kamatne stope visoke, pri čemu je CBCG preduzimala privremene mjere za njihovo ograničavanje, iako nema ovlašćenja da ih trajnije ograniči.

„Evidentno je da se one smanjuju, što je rezultat preporuke CBCG i sada su aktivne kamatne stope oko devet odsto. Takođe, radna grupa zadužena da ponudi odgovarajuća rješenja priprema radnu verziju nacrta zakona kojim bi se limitirale najviše ugovorene kamatne stope“, rekao je Dakić i dodao da smatra da će ona biti gotova do kraja mjeseca.

Prema njegovim riječima, to će biti jedan od doprinosa CBCG trajnijem regulisanju kamatnih stopa u sistemu.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, pitao je da li je ekonomsko i finansijsko stanje bilo bolje 2007. ili prošle godine.

„Čitajući vaš izvještaj možemo da konstatujemo da je stanje bilo bolje 2007. nego prošle. Javni dug je 2007. iznosio 732 miliona EUR, a prošle godine 2,02 milijardi EUR. Takođe, bruto domaći proizvod (BDP) 2007. godine iznosio je 2,68 milijardi EUR, a prošle 3,39 milijardi EUR“, precizirao je Đukanović.

On je kazao da je došlo do situacije da je rast javnog duga veći u odnosu na rast BDP-a 572 miliona EUR.

„Dokument CBCG je dovoljno optužujući da opozicija ne mora ništa više da kaže“, smatra Đukanović.

Fabris je kazao da su BDP i javni dug potpuno različite kategorije i ne prate jedna drugu.

„BDP predstavlja ono što smo proizveli, a kada se zadužite nijeste se zadužili za proizvodnju, nekada se zadužite i na potrošnju“, dodao je Fabris.

Poslanik Pozitivne, Goran Tuponja, kazao je da javni dug najveći problem u Crnoj Gori.

On je rekao da se u dokumentu CBCG navodi i da će budžetski deficit u narednoj godini biti na znatno višem nivou, pri čemu bi bilo poželjno zaustavljanje rasta javnog duga.

„Nagli rast javnog duga i budžetski deficit mogu biti protumačeni kao faktori koji mogu ugroziti redovno finansiranje državnih obaveza. Ja smatram da će biti protumačeni“, rekao je Tuponja.

On je naveo da su u CBCG fino svjesni svih problema, kao i da ne zna da li potpuno svjesno svi zajedno državu vode u sunovrat ili kao nijemi posmatrač svega toga to konstatuju u svom izvještaju.

„Vi ste svega svjesni, ali iz nekog razloga niko tu ništa bitno ne reaguje, nego se predviđa nešto što je sasvim izvjesno“, rekao je Tuponja.

Dakić je rekao da CBCG ne može voditi državu u sunovrat, već CBCG kontroliše jedan segment privrednog sistema države.

Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, podsjetio je na pad kreditnog rejtinga na B+, koji se ocjenjuje kao visoko špekulativni.

On je kazao da, kada je riječ o kreditima u švajcarskim francima, ne postoji aktivna uloga ni Ministarstva finansija ni CBCG, a 500 klijenata je u stanju dužničkog ropstva, pri čemu, kako je naveo, ne vidi želju Hypo Alpe Adria banke da se to pitanje riješi bilo kakvim dogovorom.

Dakić je rekao da je CBCG od prvog dana bila uključena u problem rješavanja kredita u CHF-u, čak i kada je problem nastajao jer takve ugovorene odredbe upućuju na neizvjesnost posebno kad se radi o dugom vremenskom periodu.

Dakić je, predstavljajući Godišnji izvještaj CBCG, rekao da je ekonomski rast u prošloj godini iznosio 1,5 odsto, nešto niže od prvobitno projektovanog jer je na to uticalo kašnjenje u otpočinjanju radova na krupnim projektima, uticaj okruženja kroz niže stope okruženja u eurozoni, poplave i nesretna politička situaciju na istoku Evrope.

„Budžetski deficit je iznosio tri odsto BDP-a, a javni dug, ispod nivoa Mastrihta, 59,6 odsto“, rekao je Dakić.

Dobit CBCG u prošloj godini iznosila je 897 hiljada EUR, kao rezultat, između ostalog i prihoda koji se ostvaruje na hartije od vrijednosti.

( Mina bussines )