U pubertetu već od sedme godine

Posljednjih 20 godina naučnici pokušavaju da razotkriju fenomen sve ranijeg ulaska u pubertet, posebno djevojčica. Rast grudi, koji je u prethodnim generacijama bio tipičan za uzrast od oko 11 godina, sada počinje već od sedam, a kod nekih djevojčica i u četvrtoj godini. To, strahuju stručnjaci, može da poveća rizik od raka ili drugih bolesti tokom života.

Šta je uzrok sve ranijeg ulaska u pubertet naučnici još nisu odgonetnuli. Gojaznost je izgleda, glavni razlog. Naime, stopa gojaznosti se udvostručila u posljednje tri decenije: samo sedam procenata dece od 6 do 11 godina bilo je gojazno 1980. godine, a čak 18 odsto mališana - 2012. godine.

Posljednje studije sugerišu, međutim, da se višak težine ne može za sve okriviti. Stres u porodici, kao i izloženost hemikalijama u okruženju, takođe, imaju važnu ulogu u pojavi sve ranijeg puberteta.

I kod dječaka su podaci "sumorni": studija od prije tri godine pokazuje da oni u pubertet ulaze od šest mjeseci do dvije godine ranije nego što bi trebalo.

Kliničari kažu da rast grudi u mlađem uzrastu kod djevojčica ne škodi fizički njihovom tijelu, pa nije potreban nikakav medicinski tretman u tom smislu. Međutim, efekti na psihu su mnogo jači. Rani pubertet, naime, povećava rizik od depresije i seksualnog zlostavljanja, kao i ranijeg ulaženja u seksualne odnose.

Sa biološke tačke gledišta, bilo da se pubertet javlja ranije ili kasnije, on počinje - u mozgu. Nešto od navedenih faktora najprije izazove mozak da produkuje hormon gonadotropin, a ovaj procesaktivira hipofizu, koja, potom, šalje signale jajnicima da izlučuju estrogen. Menstruacija obično počinje dvije godine kasnije. Jajnici, međutim, nisu jedino mesto gdje se stvara estrogen. Masne ćelije, takođe, produkuju ovaj hormon, a kod gojaznih djevojčica, jasno je zašto se proces ulaska u pubertet dešava ranije. Ne samo to, menstruacija počinje tri mjeseca ranije, pa pubertet, kad se sve sabere, ne samo da počinje ranije, nego i traje duže, upozoravaju stručnjaci.

Pol Kaplovic, pedijatar - endokrinolog u Dječijem nacionalnom zdravstvenom centru u Vašingtonu, kaže da je najznačajniji medicinski efekat sve ranijeg puberteta to što su djevojčice duže izložene dejstvu estrogena. To povećava rizik od nastanka karcinoma dojke, iako nema zvaničnih podataka da raniji početak menstruacije izaziva ovaj zdravstveni problem.

''Mogući efekti na zdravlje su vjerovatno minimalni, ili barem podjednaki kao i ostali faktori rizika poput genetike, alkohola i manjka fizičke aktivnosti'', kaže dr Kaplovic.

Frank M. Biro iz Dječije bolnice u Sinsinatiju proveo je čitav život proučavajući pubertet. Po njemu, najveća posljedica ranog puberteta je njegov uticaj na psihosocijalno stanje. Jer, kako kaže, rani pubertet nije u korelaciji sa psihofizičkom zrelošću djevojčice.

Iako istraživači ističu gojaznost kao jedan od glavnih faktora za nastanak ranog puberteta, dokazano je i da su drugi faktori podjednako značajni za ovu pojavu.

Liza Eksglede i njene kolege iz bolnice "Rigshospitalet" u Kopenhagenu uradili su ispitivanja na 2.000 djevojčica i otkrili da one sa viškom kilograma ulaze ranije u pubertet, ali da se gotovo isto, ili malo rijeđe, događa i kod djevojčica sa normalnom težinom.

Naučnici već dugo sumnjaju da izloženost određenim hemikalijama: pesticidima, bisfenolu A i drugim ometaju rad endokrinih žlijezda i mogu da budu okidač za rani pubertet. Ali, i ovo ima veze sa povećanom težinom - hemikalije se najviše nakupljaju u masnom tkivu, što opet, gojazne djevojčice stvrstava u red onih koje ranije mogu da uđu u pubertetsko stanje.

Neki istraživači su pronašli i da stres u ranom djetinjstvu, a posebno odsustvo oca i njegove uloge, takođe mogu da budu povezani sa ranijim ulaskom u pubertet. Svi se, ipak, slažu da, ako su već "osuđene" da uđu prije vremena u pubertet, neke aktivnosti mogu da neutrališu stres i frustraciju djevojčica zbog toga. Prije svega, smanjenje težine bi na to moglo da utiče, smatraju psihološkinja Džulijana Diardorf i Liuis Grispan, pedijatar endokrinolog.

Prvi korak koji majke mogu da učine da bi spriječile prerani ulazak u pubertet jeste da doje svoju djecu. To pokazuje najnovija studija u kojoj je učestvovalo 1.200 djevojčica i njihovih majki. Istraživanje je pokazalo da su djeca koja su dojena, kasnije ulazila u pubertet, odnosno da su djevojčicama kasnije rasle grudi.

Činjenica je da mnoštvo faktora utiče na nastanak puberteta kod sve mlađih djevojčica, ali i da se ovakav trend nastavlja. Da li će se i koliko granica za ulazak u pubertet pomijerati naniže i da li će smanjenje stope gojaznosti uticati na obrnuti proces, pitanja su na koja istraživači već tragaju za odgovorima.

( Vijesti online )