Čudni slučaj druga Danila

Penzionerka B. H. žalila se da joj noću smeta brujanje klima-pumpe iz “Samsare”, sasvim obične zdravstvene ustanove u prizemlju zgrade Bloka 5. OK, možda ne sasvim obične ustanove, jer taj je velnes centar bio imanje supruge Danila Popovića, prvog sindikalca Crne Gore.

Penzionerkine muke nisu ganule moju dušu, već sam pikirao glavnu stvar - odakle drugu Popoviću “Samsara”, što na sanskritu znači vječni krug života i novog rađanja.

Dodaj njegovoj plati od 646 eura još i mjesečnih 1.137 eura za članstvo u odborima direktora i Savjetu za privatizaciju, ali opet - odakle drugu Danilu mini bolnica?

Polako, rekle su kolege. Nije to Popovićevo, nego pripada firmi njegove supruge koja, doduše, po papirima nije imala ništa osim forda „fokus“. Država joj nije upisala imovinu kroz izvještaj Komisije za konflikt interesa, pa ni njeno preduzeće MIDEX DOO.

Ali gdje je omanula Komisija, bilježile su banke - u katastarskim evidencijama krajem 2009. upisana je hipoteka na prostor “Samsare”, kao obezbjeđenje za kredit od 140.000 eura koji je MIDEX DOO trebalo da vrati za četiri godine.

Godinu ranije, firma Danila Popovića “Farcom Comerc” podigla je kredit od 200.000 eura, kada je upisana hipoteka na isti poslovni prostor, nekadašnju poslovnicu „Jugobanke“.

Maštao sam o novinarskoj slavi. Moj tekstić o nekakvom glupom erkondišnu pokrenuće lavinu pitanja, mislio sam daleke 2010. godine - neko će konačno ispitati porijeklo imovine sindikalnih funkcionera. Velike su pare bile u igri: samo kapsula DERMA LIFE SPA OCEANA, ponos kuće Popovića, na tržištu je stajala oko 24.000 američkih dolara. “Samsara” je u tom trenutku zapošljavala 12 radnika. Ministarstvo zdravlja priznalo joj je status privatne zdravstvene ustanove (PZU) - a glavni grad je dobio prvu hiperbaričnu komoru.

Kasnije je na sajtu za promet nekretnina „Samsara“ oglašena na prodaju za 1,135 miliona eura. Način plaćanja - gotovina. Prizemlje, 324 m2, namješten, centralno grijanje, terasa, klima, interfon, novo, lux, useljiv, uknjižen.

Je li normalno da sindikalni funkcioner, ili njegova supruga, u vrijeme radničkih štrajkova vode milionsku PZU? Samo sam htio da se neko saglasi da je to makar neobično. Nisam pozivao da se imovina nacionalizuje, nipošto nisam rekao da je Popović lopov, ni da se komore otvore gladnim radnicima. Ma ne bih ništa ni mislio, ali Popović je godinama optuživan za malverzacije, pa rekoh, možda je kucnuo čas da se stvari bliže ispitaju.

O drugu Popoviću sam znao osnovno - da je počeo kao inžinjer u cetinjskom Obodu i dogurao do direktora fabrike kombinovanih hladnjaka i vertikalnih zamrzivača. Kad je fabrika propala, 1990. godine, na talasu AB prevrata, prelazi u Savez sindikata Crne Gore. Do 2008. godine bio je predsjednik, a kasnije predsjednik Skupštine SSCG.

Kako se to namjesti u životu da frižider “obodin” dovedeš do vrijednosti 0 dinara, a onda stigneš do komore DERMA LIFE SPA OCEANA koju naplaćuješ 30 eura za 45 minuta?

“Bezuslovni luksuz - to je jedini način kako se može opisati osjećaj dok se nalazite u ovoj kapsuli”, piše na sajtu „Samsare“. Hidromasaža, parno kupatilo, hromoterapija, Knajpovi tuševi, vibromasaža, sve same sindikalne đakonije dostupne su po pristupačnim cijenama.

Popovići biznis ipak nisu prodali, jer prostor je prošle godine izdavan za 5.000 eura mjesečno ljekaru tradicionalne indijske i klasične medicine Ramankurtiju Ragvanu.

Sa Indijcem je izbila neka poslovna svađa, prijetio je da će gđu Popović tužiti, ali tresla se gora rodio se miš - prijetio je i Danilo Popović 2009. godine, 16. maja, oko 22 časova, novinarki „Vijesti“: „Doći ću tamo, ma ima sve da vas bijem, bre! Mjesecima vodite hajku protiv mene, stavljate me na naslovne strane, šta sam vam ja skrivio.”

A zašto je Popović prijetio?

Zato što je objavljeno da policija provjerava gdje je novac od zakupa 714 kvadrata sindikalnog prostora u centru Beograda. Mnogi Popovićevi aranžmani, tvrdi sadašnji lider sindikata Marko Nikčević, još su predmet istrage i pozadina rata ove dvije struje u sindikatu. Nikčević optužuje Popovića za puč, kriminal i haos u organizaciji koju je vodio skoro dvadeset godina.

U noći između četvrtka i petka Nikćeviću je zapaljen službeni automobil. U četvrtak su članovi suparničke frakcije pretukli sindikalca Vujisića, u pokušaju da dokažu da njihov pečat vrijedi. Vujisić tvrdi da su ga udarali pištoljem. Nikčević je tražio od policije da procijeni je li mu porodica bezbjedna.

A ja mislio da je ono sa erkondišnom strašna priča.

( Brano Mandić )