Rastu kamate na uzete kredite
Državnoj kasi je prošle godine nedostajalo 546,5 miliona eura, a plan je bio 240 miliona
Predlog zakona o završnom računu budžeta pokazao je da izdvajanja za kamate na uzete kredite nastavljaju da rastu. Po tom osnovu je prošle godine izdvojeno 75,5 miliona eura što, je 5,5 miliona više nego u uporednom godišnjem periodu. U odnosu na plan za 2014. godinu kamate su uvećane za 20,3 miliona.
Od 75,5 miliona za kamate u inostranstvu potrošeno je 66,3 miliona, dok je ostatak od 8,76 isplaćen domaćim rezidentima.
“Vijesti” čekaju odgovore iz Ministarstva finansija na pitanja šta namjeraju da urade da se trend rasta kamata zaustavi i da li imaju procjenu hoće li u ovogodišnjem budžetu doći do većeg izdvajanja za kamate u odnosu na plan. Ovogodišnjim budžetom je projektovano da se plati 75,7 miliona kamata.
Državna revizorska institucija (DRI) je prije dvije godine upozorila da će naglo uvećanje deficita budžeta u posljednjih nekoliko godina uticati na dalji rast izdvajanja novca za kamate. To će, objašnjavaju u vrhovnoj reviziji, zahtijevati dalju racionalizaciju u dijelu budžetske potrošnje ili dodatno zaduživanje kojim će se obezbijediti uredno servisiranje obaveza iz državne kase. DRI je utvrdila da za pet godina učešće kamata u bruto-domaćem proizvodu (BDP) pokazuje progresivni trend rasta i povećano je sa 0,78 odsto u 2008. na 1,70 odsto u 2012. godini.
“Država je na ime kamata 2012. godine iz budžeta izdvojila 56,8 miliona što je za 79,01 odsto više u odnosu na planirano. Podaci pokazuju da je iznos za kamate bio niži za 8,6 miliona u odnosu na kapitalni budžet koji je iznosio oko 65,4 miliona. Opterećenje budžeta po osnovu kamata u 2012. godini u odnosu na 2008. godinu uvećano je za oko 2,5 puta", istakli su u DRI.
Vlada je prošle godine od 535,7 miliona, koliko je pozajmila da bi nadomjestila novac koji je nedostajao budžetu kroz kratkoročne hartije od vrijednosti koje su kupovale domaće banke, obezbijedila 185,78 miliona, dok je emitovala 43 miliona dugoročnih oročenih hartija od vrijednosti. Od domaćih banaka uzela je i 16 miliona kratkoročnih kredita i to od Hipo Alpe Adria banke (HAAB) sedam miliona, Hipotekarne pet i od Crnogorske komercijalne banke (CKB) četiri miliona. Na stranom tržištu je pozajmljeno 280 miliona emitovanjem euroobveznica.
Državni budžet prošle godine obilježila su velika izdvajanja za dospjele dugove, velike pozajmice iz inostranstva, uvećani budžetski deficit, tekući prihodi i kapitalni izdaci, kao i manje novca za plate, penzije, socijalna davanja. Uz to, manje se izdvojilo novca i za troškove za struju, gorivo,odvojeni život, jubilarne nagrade, otpremnine....
“Fiskalna politika u 2014. godini akcenat je stavila na nastavak konsolidacije javnih finansija, jačĉanje poreske discipline usmjerene na dalje smanjenje nivoa sive ekonomije, kao i kontinuiranom sprovođenjenju mjera štednje u dijelu neproduktivne potrošnje”, navelo je Ministarstvo finansija u obrazloženju predloga zakona. Kako se dodaje, sve mjere fiskalne konsolidacije usmjerene su na uspostavljanje dugoroĉčne održivosti javnih finansija kojom se stvaraju preduslovi za veći privredni rast i jačĉanje konkurentnosti privrede”.
Državnoj kasi je prošle godine nedostajalo 546,5 miliona (plan je bio 240 miliona), dok je ukupno vraćeno 434 miliona duga umjesto planiranih 171,4 miliona.
Za staru štednju 13 miliona, na dugove MA i RTCG četiri miliona
Sa pozicije otplata obaveza iz ranijeg perioda utrošeno je ukupno 48 miliona i to za sljedeće namjene - otplata duga po osnovu stare devizne štednje 13,20 miliona, otplata obaveza po zaključcima Vlade 2,36 miliona, otplata preuzetih dugova za Montenegro erlajnza (MA) i RTCG 4,03 miliona, kao i otplata zaostalog duga državnih organa u vidu poreza, doprinosa i prireza prema zaposlenima u iznosu od 27,32 miliona....
Za Boksite, “Primorku” i Pobjedu platili 15,3 miliona
Otplata dugova pokazuje da je domaćim kreditorima isplaćeno 239,75 miliona od čega je bankama isplaćeno 46,25 miliona.
Najviše novca vraćeno je CKB-u 19,45 miliona, slijede Erste banka (12,04), Societe Ženerale Montenegro (2,76), Hipotekarna banka (pet) i HAAB (sedam). Stranim kreditorima i institucijama isplaćeno je 195,05 miliona.
Po osnovu garancija u zemlji iz budžeta je potrošeno 15,26 miliona i to za Rudnike boksita, Melgoniju- Primorka i izdavačko preduzeće Pobjeda.
Za Rudnike boksita je izdvojeno kod NLB Montenegrobanke 5,15 miliona i 4,54 miliona za Melgoniju- Primorka. Dug Pobjede je bio kod dvije banke i otvaranjem stečaja, garancije su pale na teret građana.
( Marija Mirjačić )