NEKO DRUGI
Hrvatska: Otišlo 50.000 ljudi
U usporedbi s Njemačkom, zanemarive su migracije u ostale europske države, primjerice Austriju kamo je otišlo nešto više od 3 tisuće ljudi ili Irsku gdje je lani trbuhom za kruhom posao našlo oko 2 tisuće hrvatskih građana
U dvije godine otkako je Hrvatska postala članica Europske unije, zemlju je napustilo do 50 tisuća građana, pokazuju podaci koje je prikupila Europska komisija uoči rasprave o kretanju hrvatskih radnika u EU.
Pedantne njemačke službe zabilježile su da u njihovoj zemlji žive 263 tisuće osoba koje su prethodno živjele u Hrvatskoj, od čega ih se 40 tisuća doselilo nakon 2012. godine. Već je objavljeno da je većina tih ljudi našla kratkotrajne i sezonske poslove, ali to što su ostali i regulirali boravak u Njemačkoj pokazuje da su i takva polurješenja bolja od povratka kući.
U usporedbi s Njemačkom, zanemarive su migracije u ostale europske države, primjerice Austriju kamo je otišlo nešto više od 3 tisuće ljudi ili Irsku gdje je lani trbuhom za kruhom posao našlo oko 2 tisuće hrvatskih građana.
Te su brojke, po mišljenju Europske komisije premale da bi izazvale potres na lokalnim tržištima, kao što se, na primjer, dogodilo s dolascima Poljaka, Bugara i Rumunja, pa će ih slijediti preporuka državama članicama da potpuno otvore svoje tržište našim radnicima.
Za europske prilike 50 tisuća je malo jer su se pojačane migracije očekivale sve i da kod nas cvjetaju ruže, a daleko smo od toga.
Zemlji koja se po svim demografskim pokazateljima smatra starom odlazak 50 tisuća ljudi u najboljoj životnoj dobi predstavlja ogroman gubitak koji ne mogu pokriti eventualne doznake koje Komisija spominje u svom izvještaju.
Prijašnji gastarbajteri slali su novac jer su im žene i djeca ostajali kod kuće, ali današnji su migranti uglavnom sami i kad se jednom otisnu u svijet, selit će se za boljom prilikom.
Kako sada stvari stoje, proći će još dugo vremena dok se među dobrim prilikama nađe i povratak kući.
Zemlju masovno napuštaju ljudi iz kontinentalnih dijelova zemlje gdje je nezaposlenost tri do četiri puta veća nego u Zagrebu, Istri ili Primorju, a kad se ti prostori jednom isprazne, nikakve ih posebne mjere neće iznova naseliti.
vecernji.hr
( Ljubica Gatarić )