Crna Gora po pitanju zaštita životne sredine najviše uradila na zakonodavnom polju
"Ono što se još nije desilo, a što su bila očekivanja, je da se otvore pregovori u okviru Poglavlja 27 - Životna sredina, međutim nismo uspjeli da ih otvorimo", rekla je Marojević Galić
Crna Gora u prethodnoj godini kada je u pitanju zaštita životne sredine najviše je uradila na zakonodavnom polju, dok se na terenu ne može govoriti o konkretnim rezultatima i vidljivim pomacima, smatra programska koordinatorka u Green Home-u, Jelena Marojević Galić.
Ona je, u intervjuu za PR Centar, povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine koji se obilježava sjutra, kazala da period od godinu nije dovoljan da bi se vidjeli neki rezultati.
"Najviše se uradilo na polju zakonodavstva, donošenjem određenih zakona i zakonskih propisa, dok nažalost još uvijek rezultate na terenu ne vidimo. Ono što se još nije desilo, a što su bila očekivanja, je da se otvore pregovori u okviru Poglavlja 27 - Životna sredina, međutim nismo uspjeli da ih otvorimo", rekla je Marojević Galić.
Prema njenim riječima, situacija kada je u pitanju otpad je jako loša, navodeći da postoji jako veliki broj nelegalnih deponija.
"Ono što se može istaći u prethodnoj godini je proglašenje novog zaštićenog područja u Crnoj Gori, to je je Regionalni park Piva. Nažalost, još uvijek čekamo na proglašenje Komova kao regionalnog parka, što je trebalo da se desi, ali nije zbog administrativnih barijera", navela je Marojević Galić.
Ona je ocijenila da se ulcinjska Solana, kao značajno biodiverzitetsko područje, kreće u dobrom pravcu.
"Što se tiče negativnih stvari, čini mi se da su Pljevlja primjer koji je obilježio prethodnu godinu i koji predstavlja odraz stanja na terenu kada je u pitanju briga o životnoj sredini. Na tom primjeru možemo vidjeti kako se desila degradacija životne sredine, u jednom gradu koji je bogat prirodnim resursima, ali koji nisu eksploatisani na pravi način, već na štetu životne sredine", kazala je Marojević Galić.
Upitana na kojim prioritetima treba raditi u narednom periodu kada je u pitanju zaštita životne sredine, Marojević Galić je rekla da je te prioritete definisala Evropska komisija, kroz mjerila u Izvještaju o napretku Crne Gore u Poglavlju 27.
"Nadamo se da će se u toku ove godine zaokružiti zakonski okvir i da ćemo dobiti strategije i državne planove upravljanja otpadom koji će jasno reći kako i na koji način u narednom preiodu trebamo da radimo kako bismo rješavali ovaj problem", rekla je Marojević Galić.
Ona je ukazala da kvalitet voda i vazduha nije zadovoljavajući, i da su to oblasti koje su prioritetne.
"Crna Gora do kraja godine mora definisati za koliko procenata će smanjiti svoje misije gasova staklene bašte do 2030. godine jer je to obaveza svih država", kazala je Marojević Galić.
Ona je podsjetila da se Svjetski dan životne sredine ove godine obilježava pod motom „Sedam milijardi snova, jedna planeta, koristimo je najbolje što možemo“ , a poruka je, kako je objasnila, fokusirana na hranu.
"Green Home će obilježiti ovaj dan tako što će u saradnji sa Osnovnom školom "Vladimir Nazor" u Podgorici organizovati akciju korišćenih dječijih stvari i školskog pribora kako bismo skrenuli pažnju da sve stvari koje mi koristimo i koje nam nisu potrebne, nisu otpad, ne treba ih bacati, treba im produžiti vijek trajanja, smanjiti količinu otpada, a nekome pomoći", rekla je Marojević Galić.
Sve što se prikupi tog dana, kako je objasnila, biće preko Udruženja roditelji distribuirano onima kojima je to najpotrebnije.
"Takođe se isti događaj održava u Bijelom Polju, u partnerstvu sa organizacijom Eko sfera iz tog grada", dodala je Marojević Galić.
Ona je najavila da će Green Gome u subotu nastaviti sa radionicom koja je posvećena zaštiti vlažnih biljnih staništa i biljnih vrsta, u saradnji sa NVO Mogul iz Ulcinja.
"Nakon radionice ćemo odraditi terenske posjete Velikoj plaži, Adi Bojani i Šaskom jezeru gdje ćemo organiziovati posmatranje ptica za sve zainteresovane polaznike radionice", kazala je Marojević Galić.
( Dejan Peruničić )