Gardijan: Danilo Kiš majstor kratke priče
Kratko se osvrćući na njegove korijene - uz napomenu da Kišov otac potiče iz istog grada kao i preci Leopolda Bluma, čuvenog junaka iz "Uliksa" Džejmsa Džojsa, Gardijanov kritičar navodi da Kiša nikada nije bilo moguće svrstati politički ili na osnovu nacionalne pripadnosti, već isključivo prema njegovoj posvećenosti slobodi
Londonski Gardijan je danas u svojoj kulturnoj rubrici objavio članak u kom se čitaoci pozivaju da obavezno pročitaju zbirku priča "Enciklopedija mrtvih" Danila Kiša.
"Pretpostavljam da je Danilo Kiš donekle želio da se našali kada je napisao ovu zbirku pripovjedaka, svoju poslednju zbirku. Koji naslov! Knjiga ima svega 166 strana, a naslovna novela samo 24", navodi potpisnik tesksta, književni kritičar Nikolas Lezard, ističući da je u pitanju "jedna od najdirljivijih priča koju je ikada pročitao".
"To je svjedočenje kako o snazi tako i o slabosti književnosti i ljudske memorije; i elegija i vapaj nemoći, koji odjekuju u više dimenzija", ističe Lezard, napominjući da je "jedini uslov za upis u Enciklopediju mrtvih taj da se ime onog koji je u nju uvršten ne nalazi ni u jednoj drugoj enciklopediji".
"To je duboko demokratski pristup; i samo je neko suštinski demokratskog duha, neko ko bi umio da prepozna - ne samo teorijiski ili apstraktno, važnost svakog pojedinca, mogao doći do jedne ovakve zamisli", smatra Lezard.
Po njemu je smisao knjige za egalitarizam takav da oni koji su već ostavili svoj trag u istoriji, ili misle da to jesu, nemaju potrebu da budu u nju uključeni.
Iz ovog se, napominje Lezard, može shvatiti Kišovo poimanje istorije, ali i šta su ljudi koji su stvarali istoriju mislili o njemu.
Kratko se osvrćući na njegove korijene - uz napomenu da Kišov otac potiče iz istog grada kao i preci Leopolda Bluma, čuvenog junaka iz "Uliksa" Džejmsa Džojsa, Gardijanov kritičar navodi da Kiša nikada nije bilo moguće svrstati politički ili na osnovu nacionalne pripadnosti, već isključivo prema njegovoj posvećenosti slobodi.
Lezard odaje posebno priznanje izdavačkoj kući Pingvin što je Kiša i njegovu zbirku pripovjedaka vratila čitaocima.
Iako dosta toga duguje argentinskom piscu Horheu Luisu Borhesu, Kiš je posjedovao neku "veću toplinu, neko veće razumijevanje za ljudsku patnju. Jedan je od onih pisaca za koje osjećate da je na vašoj strani", napominje on.
"Kiš je bio jedan od najvećih u svom vijeku, ne samo da je bio originalan veći i saosjećajan um, kadar, o čemu ova zbirka svjedoči, da pripovjetki udahne novi život.
"Ukratko, ne mogu dovoljno da preporučim ovu knjigu ili vas uvjerim da je pročitate", zaključuje Lezard.
( Tanjug )