Sjever Crne Gore počinje tamo gdje počinje siromaštvo

Sjever Crne Gore počinje tamo gdje počinje siromaštvo. Za promjenu takvog stanja potrebne su što hitnije promjene, ali i zajedničko djelovanje opozicije, nevladinog sektora i građana, kao i poromjena dosadašnje politke, koja je zasnovana na prevarama i manipulacijama, ali i “nečinjenu”, kada je riječ o regionalnom razvoju. To su između ostalog poruke sa naučno-političkog panela „Sjever Crne Gore -razvijen ili zaboravljen“, koji je tokom vikenda u Kolašinu organizovao DEMOS.

“Crnoj Gori je potrebna radikalna promjena u političkom sistemu, u pravosuđu u vođenju ekonomije. Zakoret je neophodan, a elita u Crnoj Gori nema kompetentnost za to. Mi mislimo da je potreban jedan pokret većine u interesu većine. Promjene koje treba da budu prije svega ekonomske, ali i političke, duhovne, kulturne," kazao lider DEMOS-a Miodrag Lekić.

Kako je ocijenio doktor ekonomskih nauka Milenko Popović, ono što najviše zabrinjava je višedecenijsko nečinjenje vlasti.

“Prije svega, nije trebalo žuriti u liberaziciju. Trebalo je dati neko određeno vrijeme da se kapaciteti prilagode novom tržištu i sačuvate supstancu. Arbitraža tržišta nije dobra kao ne postoji arbitraža države. Postoji nešto što se zove javni interes, a kada tržište ugrozi taj interes nužna je intervencija države. Ovdje država nije radila ništa ne samo na planu očuvanja razvoja regiona, nego ni na drugim industrijskim politikama koje su indirektno važne za sjever Crne Gore," kazao je.

Popović je podsjetio da Evropska unija drži ruralnu politiku i poljoprivrednu kao glavne stubove . To je, kako je ocijenio, rezultat činjenice da tržište, kao aribitar, ne može da donese optimalne društvene solucije.

Hazbija Klaš, predsjednik Bošnjačke demokratske zajednice, kazao je da „vrijeme pred nama mora biti vrijeme potpuno drugačijih političkih i ljudski odnosa u Crnoj Gori.

„Zaboravljenost sjevera je kreirana politički motivisana i osmišljena. To je sve učinjeno za nečije pojedinačne interese. Jedini način da ozdravimo ovaj prostor je da se politički udružimo i promijenimo vlast,“ poručio je Klač, naglašavajući da je krajnje vrijeme da se shvati da se sistem ne može održati na manipulacijama i prevarama.

Govoreći o načinima da se male siromašne sredine „ozdrave“, dugodišnji predsjednik srpske opštine Čajetina Milan Stamatović kazao je da se to neće desiti zahvaljujući inicijativama iz velikih centara.

On je naveo primjer opštine na čijem je čelu, koja je, kako je kazao, za 10 godina čak 100 puta povećala svoj budžet.

“Država često donosi odluke koje nijesu interes malih sredina, a razlog za to je broj birača, niko ne računa na male opštine. Mi nijesmo poštovali te odluke, već smo radili suprotno. Zakon je predviđao da se zatvaraju škole ispod 15 učenika, osnovni sudovi, da se zatvaraju seoske ambulante. Nijesmo to dozvolili, već smo radili infrastrukturu ka selima i ta ulaganja su dale rezultate, pa danas imamo oživljavanje sela, porast broja stanovnika i značajan porast broja novorođene djece," kazao je.

Upoređujući demografske podatke, ali i statistiku koja se odnosi na poljoprivredu od prije tri i po decenije i danas, funkcioner DEMOS-a Goran Danilović kazao je da ima utisak da “nekome ne odgovara da se ljudi zadrže na sjeveru”. Proces iseljavanja sa sjevera, smatra on, nije ni izbliza završen. Danilović je kazao da su blizu 11 000 nezaposlenih u tom dijelu države ogroman potencijal za raseljavanje.

„Da li mi u skorijoj budućnosti možemo da im ponudimo nešto zbog čega će željeti da žive nakon 18. godine u svojim gradovima. Gradovi na sjeveru su gradovi pored puta, oni više nijesu zavičaj. Besperspektivnost sjevera je realnost Crne Gore," rekao je on.

Kako kaže funkcioner DEMOS-a, trenutno postoje „tri Crne Gore- primorska, ona skoncentrisana oko Podgorice i sjever“. Na sjeveru, smatra Danilović, više ne postoji ni demografska ni obrazovna supstanca koja može da bude motor razvoja.

( Dragana Šćepanović )